Prisjećanje na uragan Katrina znači da je New Orleans ponovno u središtu pozornosti. Uostalom, njega su u srijedu posjetili i predsjednik Bush i nekoliko kandidata za njegova nasljednika, koji obilaze najteže pogođena područja. Zašto to čine objašnjava novinar časopisa Time – Mark Halperin kaže:
“Za Amerikance afričkog porijekla, i to ne samo u Meksičkom zaljevu nego diljem zemlje, odgovor na Katrinu pokazuje da kandidat razumijete o čemu je stvar. New Orleans je, doista, vrlo važna odrednica u borbi za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke.”
Vladu predsjednika Busha mnogi kritiziraju zbog spore i neučinkovite reakcije na ovu katastrofu. No, predsjednik Bush je već 13. put u New Orleansu, od kada je prije dvije godine uragan usmrtio hiljadu i 300 ljudi.
Savezna vlada se obavezala izdvojiti milijarde dolara za obnovu, uključujući i sedam milijardi dolara za nove nasipe koji bi grad odbranili od budućih poplava. U Kongresu je predložen zakon, koji još nije odobren, za dodatnih milijardu i 900 miliona dolara za izgradnju kanala oko grada. Predsjednik Bush je rekao:
“Učinit ćemo sve što je potrebno. Ostat ćemo ovdje koliko je to god potrebno da pomognemo stanovnicima u obnovi i njihovih života i njihova grada.”
Ove sedmice u New Orleansu je i troje predsjedničkih kandidata Demokratske stranke – Barack Obama, Hillary Clinton i John Edwards. Oni također obećavaju ubrzavanje obnove. Evo što je rekao senator Barack Obama. “Ovdje su ljudi napravili sjajan napredak vraćajući se kući i nastavljajući svoje živote. Međutim, ima i dosta onih koji nemaju na raspolaganju što im je potrebno. Ne stiže im pomoć kako bi se vratili kući. Imate situaciju u kojoj su očiti i primjeri uspjeha i primjeri neuspjeha, diljem grada.”
Dvije godine nakon kataklizme, veliki dijelovi New Orleansa i dalje su u ruševinama i gotovo prazni, a spora obnova infrastrukture, stambenih, poslovnih i drugih objekata izaziva frustracije stanovništva i međusobno prebacivanje odgovornosti federalnih i lokalnih vlasti.
Prije Katrine, New Orleans je imao nešto više od 450 hiljada stanovnika, a do danas se u grad vratilo oko 265 hiljada ljudi.
Neke četvrti u višim dijelovima grada, kao što je Garden District, vratile su se na broj stanovnika od prije uragana, no niža područja koja su bila najteže pogođena, kao što je Lower Ninth Ward i dijelovi New Orelans Easta, i dalje su prazna.
Od nekadašnjih 128 javnih škola, danas radi 58, a od 23 bolnice u funkciji ih je 13. Od 276 dječijih vrtića, danas ih je otvorena trećina. U augustu 2005. javnim prijevozom se dnevno služilo 124.000 ljudi, a danas manje od 20.000, dok je broj gradskih autobusa pao s 368 na 69.
Udjel grada u stanovništvu regije pao je na 30 posto, što ukazuje na to da se privredne aktivnosti sele u predgrađa. Nezaposlenost je u porastu u odnosu na prošlu godinu i iznosi 5,1 posto. U nekim važnim sektorima kao što su zdravstvo, školstvo i turizam nedostaju kritično potrebni radnici.
Dok je sve drugo u opadanju ili sporom oporavku, stopa nasilnog kriminala značajno je povećana, sa 136 ubistava u ovoj godini, od čega 19 u dvije sedmice do 25. augusta, piše lokalni list Times-Picayune, prenose agencije.
No i prije Katrine, New Orleans je bio na prvom mjestu po broju ubistva u SAD, sa 265 ubijenih u 2004. godini i rekordnih 425 u 1994.
Rašireni kriminal, oružje i droge, jedan je od razloga što se 40 posto stanovnika još nije vratilo, no glavni je razlog spora obnova kuća. Zastoj u obnovi objašnjava se činjenicom da mnoge obitelji čekaju odobrenje kredita iz programa Road Home, vrijednog tri milijarde dolara. Od 180 hiljade takvih zahtjeva do danas ih je riješeno samo 22 posto, ili nešto više od 40 hiljada.
Među onima koji se nisu vratili, glavnina je siromašnog crnačkog stanovništva, koje od evakuacije živi u naseljima kamp kućica udaljenim i 150 km od New Orleansa, po motelima, ili kod rođaka u Houstonu i drugim gradovima. Udjel afričko-američkog stanovništva od 70 posto, koliko je iznosio prije Katrine, danas je pao na 55 do 60 posto. Iako su svi bili žrtve Katrine, takav nejednak teret oporavka, pojačao je nepovjerenje i napetost među bjelačkom i crnačkom zajednicom u New Orelansu.
Inženjerijski korpus američke vojske, čije su loše održavane brane 2005. popustile pred poplavnim vodama Katrine, obnovio je kritične nasipe i pumpne stanice koje štite dijelove New Orleansa što su ispod razine mora, no grad još uvijek nije siguran pred novim uraganom, upozoravaju stručnjaci. Korpusu će trebati još četiri godine i milijarde dolara da New Orleans učini sigurnim od oluje kakva dolazi jednom u 100 godina, navodi Michael Grunwald u magazinu Time, dodajući kako je to slabo u odnosu na Amsterdam, koji je zaštićen od oluje kakva dolazi jednom u 10.000 godina.
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
