Komentator "Guardiana" svoj zaključak o Obaminih sto dana definiše naslovom "Dobar početak". List konstatuje da su na Obaminom dnevnom redu izvorne promjene koje u pojedinim slučajevima mijenjaju ne samo politiku ere Georgea Busha nego i Billa Clintona.
Kumulativni efekat prvih sto dana je kompletan remont američke spoljne politike uz istovremeno nošenje sa najtežom finansijskom krizom u posljednjih osam decenija, piše u tekstu.
Iako ambicija američkog predsjednika nije prošla neopaženo u Pekingu, Moskvi ili Teheranu, kao ni u prijestonicama kojima manje smeta vodeća američka uloga, i premda Amerika nastoji da ovog puta na svjetskoj sceni uvažavanjem i pregovorima, a ne silom oružja, zauzme mjesto koje joj s pravom pripada, postoje i ograničenja, primjećuje "Guardian".
Ako u svakom diplomatskom sukobu postoje tri faze: retorika, pregovori i sporazum, Obama je, ocjenjuje "Guardian", još u fazi govora o namjerama.
List ukazuje da tek treba vidjeti šta će šef Bijele kuće ponuditi na samitu o klimatskim promjenama u Kopenhagenu, ali i šta će dobiti za uzvrat.
Iranski odgovor na pruženu ruku neće uslijediti tako brzo dok Rusija ima potpuno drugačije političke ciljeve od američkih.
Uz to je, po sudu "Guardiana", Obama bio najslabiji u nošenju sa krizom bankarskog sistema, a paket pomoći koji je ponudio je, imaju li se u vidu razmjere krize, krajnje nedovoljan.
I pored svega Obama i danas uživa istu popularnost kao i prije sto dana. Ima protivnike, ali ne i opoziciju. Republikanci su obezglavljeni i takvi će, čini se, još dugo ostati. Pravi izazovi vlasti su tek pred Barakom Obamom ali je, bar za sada, on, ocjenjuje "Guardian", "cool" političar, broj jedan na planeti.
Obama, međutim, nije položio ispit na stranicama "Daily Telegrapha", koji vidi zabrinjavajuće nagovještaje da će način na koji operiše nova administracija u Wahingtonu tokom vremena iznjedriti brojne neuspjehe.
List Obami zamjera loš izbor kadrova, posebno ministra finansija Timothyja Geithnera, želju da prenosi ovlaštenja i nezainteresovanost za detalje, zbog čega se donošenje ključnih odluka obavlja podalje od Bijele kuće.
Pitanje je i ko odlučuje o spoljnoj politici, državni sekretar Hillary Clinton ili predsjednik. Manjak iskustva bio je, piše "Telegraph", povod za zabrinutost i prije izbora Baracka Obame.
Obamino nastojanje da Ameriku udalji od prakse mučenja koju je uvela prethodna administracija prijeti da dovede do ružnog i stranački obojenog pravnog sukoba sa članovima Bushove Bijele kuće.
Iz toga se, kao i iz niza drugih stvari, piše "Telegraph", stiče utisak da je Barack Obama čovjek koji još vodi predsjedničku kampanju, umjesto da vodi državu.
