"Ja ne predviđam pobjedu. Predviđam da će biti tijesno i da ćemo mi proći puno bolje nego što ljudi očekuju", izjavio je Obama za radiostanicu KDKA u Pittsburghu.
Iz štaba Hillary Clinton ublažavaju očekivanja, ističući kako bi bili zadovoljni i pobjedom s jednocifrenom razlikom u postotku glasova.
"Stvarno trebamo to savladati u ovih posljednjih nekoliko dana. Cijeli svijet gleda", rekla je Clinton svojim pristalicama u nedjelju u Scrantonu.
Bivši predsjednik Bill Clinton ranije je govorio da njegovoj supruzi treba uvjerljiva, dvocifrena pobjeda u Pensilvaniji da bi ostala u utrci za nominaciju, što tvrdi većina političkih analitičara.
Dan uoči predizbora sve ankete u Pensilvaniji daju prednost senatorici Cliton, koja dobiva pet do osam posto glasova više od Obame, dvostruko manje nego početkom aprila, ali dovoljno za očekivanje pobjede.
Prema CNN-ovu prosjeku tri najrelevantnija ispitivanja birača Clinton dobiva 50 posto glasova, Obama 43 posto, a sedam posto demokrata Pensilvanije je neodlučno.
S više od četiri miliona registriranih demokratskih birača i 158 delagata, koje daje za Nacionalnu demokratsku konvenciju, Pensilvanija je posljednja velika država od devet koje još očekuju predizbori.
Po svojoj demografskoj strukturi, s brojnim radništvom, katolicima i starijom populacijom, te većim udjelom bijelaca i žena nego u SAD-u u cjelini, Pensilvanija izrazito pogoduje Hillary Clinton.
Ta šesta po veličini država u SAD-u ima 15 posto stanovnika starijih od 65 godina, koji su izborna baza Hillary Clinton, a 10 posto ih je od 18 do 24 godine, koji u pravilu glasuju za Obamu.
Bjelačkog stanovništva je 82 posto, prema 66 posto prosjeka u SAD-u. Samo Philadelphija s okolicom ima oko polovicu crnačkog stanovništva, i tu prognoze najavljuju uvjerljivu pobjedu Obame.
Rimokatolici su najbrojnija vjerska skupina u Pensilvaniji s 3.802.524 pripadnika (2000. godine), pri čemu 62 posto njih podržava Clinton, a 26 posto Obamu.
Čak 46 posto građana Pensilvanije posjeduje oružje, a Clinton je u kampanji bila puno pažljivija prema njima od suparničkog štaba.
Obama je izazvao pravu buru izjavom da su stanovnici tamošnjih malih gradova "ogorčeni" zbog gospodarskog nazadovanja, i da su se "prilijepili uz vjeru i oružje".
Iako mu je iz stožera Clinton zbog te izjave "prilijepljena" etiketa elitista, ispitivanja birača nisu pokazala veći negativni utjecaj na Obamine izglede.
Tomu je doprinijela i intenzivna kampanja oglašavanja u kojoj je Obama u šest sedmica potrošio devet miliona samo na TV oglase, a Clinton četiri miliona.
Dodajući poštanske letke i druge načine oglašavanja, te hiljade aktivista kampanje koji obilaze birače po kućama, dva štaba su do ponedjeljka potrošila više od 20 miliona dolara, što je daleko najskuplja predsjednička kampanja u povijesti Pensilvanije.
Po sredstvima koja ima na raspolaganju do kraja predizbornog procesa, kampanja Baracka Obame neusporedivo je uspješnija s 42 miliona dolara na računu, dok je štab Clinton već u minusu 10,2 miliona dolara, objavili su američki mediji, prenosi Hina.
