Der Spiegel
0

"Obama je iznevjerio svijet"

SRNA
Foto: AP
Foto: AP
Američki predsjednik Barak Obama došao je na tu funkciju obećavajući nadu i promjenu, ali u pitanju klimatskih promjena on je pratio svog prethodnika Džordža Buša i u slučaju neuspjeha samita UN u Kopenhagenu krivica će ležati na sadašnjem šefu Bijele kuće - piše njemački dnevnik "Spiegel".

Fascikla sa nazivom "Klimatske promjene", koju je Bush ostavio na stolu Ovalne kancelarije za nasljednika na funkciji američkog predjsednika, sigurno nije bila tanka.

Bush je jednom rekao da je Amerika previše zavisna od nafte i nikada nije izlazio iz tog okvira. Bio je previše zauzet vođenjem rata u Iraku i potragom za pravnom osnovom za ilegalne zatvore Centralne obavještajne agencije (CIA) da bi obraćao pažnju na stvarnu prijetnju sa kojom se čovječanstvo suočava.

Sve ukazuje na to da je Bushov neformalni moto bio: "Zaboravite klimu!"

Međutim, malo ljudi je vjerovalo da će Obama o pitanju klimatskih promjena nastaviti putem svog prethodnika.

Kada je preuzeo funkciju šefa Bijele kuće početkom godine, postalo je jasno da uspjeh decembarskog samita UN o klimatskim promjenama u Kopenhagenu zavisi skoro u potpunosti od SAD i da Amerika mora da preuzme jasnu - vodeću ulogu o pitanju problema koji bi mogao iz osnova da uzdrma civilizaciju.

Samo ukoliko SAD uspiju da smanje pretjeranu potrošnju energenata, da se obavežu na smanjenja emisije ugljen-dioksida i da pomognu siromašnim zemljama da smanje svoju zavisnost od nafte - postojaće nada da će i zemlje, poput Kine i Indije, učiniti isto, te da opasno zagrijavanje Zemlje može biti zaustavljeno.

Međutim, tokom vikenda Obama je saopštio da neće biti obavezujućih pravila na samitu u Kopenhagenu i to je bilo rijetko priznanje neuspjeha i uvod u istinski dramatičnu fazu međiunarodne politikeo klimatskim promjenama.

Obama se u svom govoru u Berlinu 2008. godine tokom predsjedničke kampanje predstavio i kao "građanin svijeta", ali američki predsjednik je sada izdao tu tvrdnju. U svom govoru u Berlinu bio je nepošten i prema Evropi - ocjenjuje "Spiegel".

Od tada on je zanemario jedinu važnu stvar mada voli sebe da zamišlja kao "svjetskog građanina" - a to je zavisnost njegove zemlje od fosilnih goriva i rizik od nerješavanja problema klimatskih promijena.

Reforma zdravstva i druga unutrašnja pitanja bila su mu važnija nego globalne ekološke prijetnje. On ili nije imao volje ili nije mogao da ubijedi skeptike iz sopstvenih redova i potencijalne "prebjege" iz Republikanske stranke da ga podrže - na primjer, u obećanju alternativnih investicija kao kompenzaciju državama sa velikim rezervama uglja - navodi "Spiegel".

Za većinu Amerikanaca svijet van granica SAD nije ništa drugo do iritirajuća smetnja i zbog tog razloga argumenti zasnovani na apelima o utopljenim stanovnicima Bangladeša, izgladnjelim Afrikancima i potopljenim ostrvima u Indoneziji imaju na njih malo uticaja.

Uz pomoć Holivuda SAD imaju industriju koja i dalje milijardama ljudi u svijetu prikazuje sliku materijalističkkog ideala prosperiteta Zapada, dok ih, istovremeno, bombarduje sa apokalitičnim vizijama u formi filmova o katastrofama.

Mnogi Amerikaci zbog toga vjeruju da su stvarne klimatske promjene nešto što je smislio Holywood.

Pokazalo se da Obama nije u stanju da okonča laži na kojem se zasniva američko društvo. On nije u stanju ni da savlada lobiste za naftu i ugalj i da svojim sunarodnicima stvarnost predstavi u jasnom svjetlu.

Samit u Kopenhagenu, ipak, još nije izgubljen, ali ukoliko se najgore dogodi nakon tog sastanka ili, drugim riječima, ako svjetski lideri budu ignorisali naučne zaključke - onda će se SAD naći u veoma neugodnoj poziciji.

Amerika će biti viđena kao primarni vinovnik i globalnog otopljenja, nakon što su nam SAD svojim spekulacijama sa nekretninama donijele globalnu ekonomsku krizu, koja nije samo uništila sredstva, već je gurnula 100 miliona ljudi u glad.

Uz ove podatke SAD teško mogu da budu lider zapadnog svijeta, a kamoli da njihov lider Barak Obama preuzme Nobelovu nagradu za mir.

Svijet sa poplavljenim obalama, presušenim rijekama i šumama u nestanku izazvaće masivne pokrete izbjeglica i sukobe.

Komitet za Nobelovu nagradu trebalo bi da odgodi dodjelu nagrade za mir od 10. decembra na 20. decembar i da je dodijeli Obami samo ukoliko on postigne sporazum na samitu u Kopenhagenu - smatra "Spiegel".