Posebnu pažnju dnevnici poklanjaju prvom susretu ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva i britanskog premijera Gordona Browna, na kojem, kako piše The Times, nije postignut nikakav napredak u pogledu pitanja koja opterećuju odnose Moskve i Londona, prije svega u pogledu zahtjeva britanskih vlasti da Rusija izruči Andreja Lugovoja, osumnjičenog za ubistvo bivšeg ruskog agenta Aleksandra Litvinjenka u Londonu.
Predsjednik Medvedev u ponedjeljak se prvi put u četiri oka sastao i s predsjednikom Sjedinjenih Država Georgeom W. Bushom.
Iako je i na relaciji Washington - Moskva prisutno ozbiljno neslaganje zbog namjere SAD-a da na istoku Evrope postavi dio proturaketnoga odbrambenog štita, Bush je uspio izbjeći hladnoratovsku retoriku koja je počela da se pojavljuje u dijalogu Moskve i Londona, konstatira Times.
Dnevnik The Guardian o prvom nastupu Dmitrija Medvedeva na samitu G-8 piše u redakcijskom komentaru pod naslovom "Novo doba, stari problemi".
Gordon Brown nije jedini koji ima problematičan odnos s Rusijom; Evropska unija u cjelini još uvijek ne zna kako da se postavi prema zemlji koja u inozemstvu nastupa agresivno, a kod kuće djeluje autoritarno, ističe Guardian.
Otvoreno sučeljavanje s Rusijom u ovom trenutku dovelo bi do pogoršanja ionako loših odnosa. Iako se već priča o povratku u loša stara vremena hladnog rata, situacija bi se mogla itekako pogoršati.
I dok Evropska unija razmišlja, Rusija zavađa i vlada, pažljivo birajući one kojima će podariti svoje naftno bogatstvo, zaključuje Guardian.
Financial Times nudi u utorak vlastito rješenje za jedan od problema s kojima se suočavaju svjetski lideri okupljeni u Japanu - kako sastaviti okvir za sporazum o borbi protiv klimatskih promjena.
Problem je lako postaviti, smatra Financial Times - za ugljični dioksid koji se već nalazi u atmosferi odgovorne su uglavnom članice G-8, najrazvijenije zemlje svijeta.
Rješenje za problem klimatskih promjena nema, međutim, veze sa već ispuštenim plinovima, već sa zauzdavanjem budućih emisija koje će poticati uglavnom iz zemalja u razvoju, a najviše iz Indije i Kine.
Zbog toga bi i rješenje trebalo da bude relativno jasno - bogate zemlje moraju zemljama u razvoju ponuditi kompenzaciju, ili u gotovini ili u vidu nove čiste tehnologije.
Zauzvrat bi zemlje u razvoju pristale platiti svoj dio budućih troškova smanjenja emisija usvajanjem poreza na ispuštanje štetnih plinova, ili sistemom razmjene kvota.
Takav sporazum zahtijeva odlučno vodstvo i došlo je vreme da ga lideri okupljeni u Japanu i pokažu, smatra Financial Times.
Nijedan od britanskih dnevnika ne propušta prenijeti detalje svečanog banketa priređenog na samitu G-8.
Dok su razgovarali o sve većoj cijeni hrane i gladi u Africi, okupljeni čelnici su pred sobom imali gozbu od osam različitih jela, napravljenih od najfinijih sastojaka na planeti, od kavijara, preko posebno uzgajane japanske govedine, do morskih ježeva i rakova - sve to uz obilje šampanjca i najboljih vina.
Samit na Hokaidu japansku vladu koštat će oko 360 miliona eura, što je, prema The Independentu, dovoljno da se kupi 100 miliona mreža za zaštitu od komaraca.
Independent prenosi i ocjenu Maxa Lawsona iz humanitarne agencije Oxfam, koji kaže da se toliki trošak može opravdati samo pod uvjetom da se na samitu donesu ozbiljne odluke o povećanju pomoći najsiromašnijim zemljama.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
