"Napad na državu"
2

Novi sukob Amerike i Kine, "zaratili" zbog obilježavanja godišnjice protesta na trgu Tiananmen

Piše: N. Ž.
Objava o obilježavanju protesta na trgu Tiananmen unijela novi razdor između Washingtona i Pekinga (Foto: EPA-EFE)
Objava o obilježavanju protesta na trgu Tiananmen unijela novi razdor između Washingtona i Pekinga (Foto: EPA-EFE)
Državni sekretar SAD-a Marco Rubio oglasio se povodom godišnjice protesta na trgu Tiananmen, zbog čega je došlo do diplomatskog rata između Kine i Amerike.

"Sjećamo se brutalnog gušenja protesta koju je kineska Komunistička partija provela prije 36 godina na trgu Tiananmen i odajemo počast hrabrosti nevinih ljudi koji su tog dana ubijeni i zatvoreni. Sloboda, demokratija i samouprava su ljudska načela koja KP Kine ne može izbrisati", napisao je Rubio.

Nakon ove objave na društvenoj mreži X, reagovala je vlada u Pekingu, koja je Rubijeve izjave nazvala "direktnim napadom."

Pored toga, kako je istakao glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian, američkoj vladi je poslala protestnu notu.

Inače, protesti na trgu Tiananmen su započeli 15. aprila 1989. godine, a trajali su do 4. juna, kada je došlo do sukoba demonstranata i kineskih vlasti.

Uslijedio je masakr na ovom trgu, a broj žrtava nije nikada u potpunosti otkriven. Procjenjuje se da je ubijeno do 2.700 osoba, a jedina službena brojka koja postoji je došla od kineske Komunističke partije, koja je broj žrtava procijenila na 300.

Upravo odnos kineskih vlasti prema protestima na trgu Tiananmen, odnosno s gašenjem demonstracija, je posebno kontroverzna tema.

Kineska komunistička partija je po okončanju protesta iznijela službenu verziju događaja, gdje su demonstranti optuženi za napad na državu, te je nasilno gašenje demonstracija opravdano "sprečavanjem političke nestabilnosti."

Međutim, pojedini snimci su objavljeni u svjetskim medijima, a najpoznatiji među njima prikazuje čovjeka koji staje pred tenkove kineske vojske, prije nego što ga dvije neidentifikovane osobe sklanjaju.


Njegov identitet, kao i sudbina, nikada nije otkriven, a on je postao simbol protesta koji su originalno pokrenuti zbog manjka slobode, ali i loše ekonomske situacije u zemlji.

Danas, kineska vlada i dalje propagira svoju formalnu verziju dešavanja na trgu Tiananmen, bez reference na mnogobrojne žrtve, kao ni na intervenciju svoje vojske.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima