Ma iz Nacionalističke partije Kuomintang (KMT) je kazao da će u toj borbi za mjesto u UN-u koristiti fleksibilne načine kako bi isposlovao podršku za kandidaturu Tajvana u svjetskoj organizaciji.
Referendum o članstvu u UN-u održan je zajedno sa predsjedničkim izborima, ali mu je nedostajalo preko 2,3 miliona glasova da bi bio validan.
Neuspjeh referenduma donio je veliko olakšanje glavnom zaštitniku vlasti u Tajpeju, Sjedinjenim Američkim Državama, koje su se snažno protivile tom glasanju, smatrajući da će pojačati tenzije između Tajvana i Kine.
Kina polaže pravo na otok od njegovog odvajanja poslije građanskog rata 1949., podsjetio je DPA.
Tajvan je pod nazivom Republika Kina, bio jedna od stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a ali je iz najuticajnijeg tijela svjetske organizacije izbačen 1971. da bi tu bila primljena Kina.
Kampanju za ponovno članstvo u UN-u Tajvan je pokrenuto 1993., no zbog protivljenja Kine ona nije urodila plodom.
Prema izvještajima iz Tajpeja, tamošnje vlasti su prilikom organiziranja referenduma o pristupanju UN-u smatrale da će im pomoći, kako su procjenile, povoljnija međunarodna klima u pogledu prava naroda na samoopredjelenje i posebnu državu.
U prilog tome se na Tajvanu navodi i jednostrano proglašena nezavisnost Kosova, koju su podržale Sjedinjene Američke države i druge vodeće zapadne zemlje.
Tako je Wiliam Lo, generalni direktor Tajvanske alijanse Ujedinjenih nacija, grupe koja zagovara prijem u svjetsku organizaciju, ocijenio kako bi UN "trebalo da podrže Kosovo i prime ga za člana."
"Ukoliko UN odbije da prihvati Kosovo zbog protivljenja Rusije ili Kine tada krše osnovni princip tog tijela - pravo na jednako učešće i samoopredjeljenje", mišljenja je Lo.
Vlasti Tajvana su među prvima priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova.
Tajvan, pak, zvanično priznaju samo 23 zemlje, uglavnom male države iz azijasko-pacifičkog regiona i po neka iz Afrike i Latinske Amerike, dok ostale imaju diplomatske odnose sa Kinom.