Među te događaje ruski ministar je ubrojao prije svega gruzijski napad na Južnu Osetiju, pobjedu Baracka Obame na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama i zaoštravanje globalne finansijske krize.
Lavrov je u intervjuu agenciji Interfax rekao da je na napad Gruzije na Južnu Osetiju u augustu Rusija dala odlučan odgovor i pritom djelovala u punom skladu s međunarodnim pravom, dok je grubo narušivši vlastite obaveze o rješavanju sukoba, Tbilisi sahranio teritorijalnu cjelovitost Gruzije u granicama prije sukoba.
Prema riječima šefa ruske diplomatije kavkaska kriza povukla je za sobom niz drugih događaja, među kojima i jačanje praktične saradnje Rusije i Evropske unije u evropskim poslovima, a zaoštravanje odnosa sa Sjevernoatlantskim savezom (NATO).
Lavrov je rekao da je Alijansa nedvosmisleno zauzela stranu agresora, ignorirajući činjenice i slijed događaja i odbijajući ruski prijedlog da se hitno sazove Vijeće Rusija - NATO.
"U cjelini, odigrala se preustroja euroatlantske politike s jačanjem uloge EU-a u njoj i slabljenjem NATO-ova centrizma", istaknuo je ruski ministar vanjskih poslova, dodavši kako je "postalo jasno da NATO ne može pretendirati na solidnu ulogu u Evropi bez djelotvornog kontakta s Rusijom".
Lavrov je kazao kako predstoji krajnje složen proces normalizacije u okviru koga će morati da se razgovora o kavkaskoj krizi, što su ruski partneri izbjegli u augustu.
Šef ruske diplomatije je dodao da je za odmrzavanje rada Vijeća Rusija - NATO potrebno razjasniti i načelne osnove saradnje, utvrđene u temeljnim dokumentima Vijeća, prije svega, uzajamnu obavezu o nedopustivosti jačanja vlastite na račun sigurnosti drugih.
Lavrov je rekao da je kavkaska kriza učinila još aktuelnijom inicijativu ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva o potrebi zaključivanja sporazuma o evropskoj sigurnosti, o čemu će biti nastavljena razmjena mišljenja naredne godine, uz učešće organizacija koje djeluju u oblasti sigurnosti u euroatlantskoj regiji.
Govoreći o pobjedi Obame na izborima u SAD-u, Lavrov je ocijenio da je to jedan od najvažnijih događaja, a da Rusija želi novoj američkoj administraciji uspjeh na putu promjena, između ostalog i promjena nabolje u rusko-američkim odnosima.
Osnova za to postoji, rekao je, i to su Deklaracija o strateškim okvirima rusko-američkih odnosa iz Sočija, koju su usvojili bivši i odlazeći predsjednik Vladimir Putin i George W. Bush u Sočiju u aprilu ove godine, kao i program koji je izložio aktuelni predsjednik Rusije Medvedev u istupanju u Vijeću za međunarodne odnose u Washingtonu 15. novembra 2008. godine.
Lavrov je rekao da je o dubini i razmjerama globalne krize još rano suditi, ali da prenošenje pažnje na stranu realnih zadataka ozdravljenja globalnoga finansijskog sistema i svjetske ekonomije može imati i blagotvorne posljedice za globalnu politiku i da mogu biti "stavljeni nastranu" izmišljeni problemi, zasnovani na inerciji i predrasudama politike iz prošlosti.
Ruski šef diplomatije izrazio je nadu da bi saradnja u reformi finansijskog sistema mogla doprinijeti da "neki zapadni partneri" Rusije počnu na novi način gledati na razlike u nizu zaoštrenih međunarodnih i regionalnih pitanja.
Takvu nadu uliva proces kolektivnog razmatranja problematike svjetske ekonomije i finansija, započet samitom "dvadesetorice" u Washingtonu 15. novembra, koji kao svijetli primjer pokazuje da multilateralna diplomatija u rješavanju zajedničkih problema nema alternativu, rekao je ruski ministar.
Lavrov je pozitivno ocijenio daljnji razvoj integracijskih procesa na prostoru Zajednice nezavisnih država (ZND), uključujući usvajanje strategije ekonomskoj razvoja Zajednice do 2020. godine i potpisivanje sporazuma koji stvaraju pravnu bazu za carinski savez Rusije, Bjelorusije i Kazahstana.
Rusija je, istaknuo je on, u cjelini nastavila aktivno pomagati formiranje mehanizama kolektivnog čelništva vodećih zemalja, a važan impuls odnosima s novim centrima ekonomskog rasta i političkog uticaja dale su posjete Medvedeva Kini, Brazilu i Indiji.
Prema riječima Sergeja Lavrova, posjete ruskog predsjednika Peruu, Brazilu, Venecueli i Kubi označile su povratak Rusije u regiju Latinske Amerike i Karipskog bazena i razvijana je saradnja sa zemljama Bliskog istoka i sjeverne Afrike, gdje je historijski značaj imala razmjena posjeta na najvišem nivou s Libijom.
Šef ruske diplomatije, kako je prenio Tanjug, podsjetio je da je 12. jula Medvedev utvrdio novu koncepciju vanjske politike Rusije, u kojoj je u duhu kontinuiteta potvrđena privrženost Moskve ciljevima jačanja kolektivnih i pravnih načela u međunarodnim odnosima uspostavljanja policentričnog svjetskog poretka.
Njom je potvrđena privrženost i načelima kao što su pragmatizam, čvrsta i bez sukobljavanja promocija nacionalnih interesa, zaštita ruskih građana u skladu s međunarodnim pravom i podrška ruskom biznisu u konkurentskoj borbi na svjetskom tržištu.
Pojedine novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM se povlače iz opticaja, evo do kada ih možete zamijeniti
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
