Novi hladni rat na Balkanu: Rusi prijete, kako je spor oko vikendice postao međunarodni skandal

Povod za ovu reakciju bila je deklaracija koju je 23. jula usvojio bugarski parlament, a kojom se Rusija, u duhu solidarnosti s Evropskim parlamentom, opisuje kao "država koja podržava terorizam".

"U toj deklaraciji, pored uobičajene retorike o takozvanoj ruskoj agresiji, izražava se i solidarnost sa Evropskim parlamentom u etiketiranju Rusije kao ‘države sponzora terorizma’, kako su to formulisali", rekla je Zaharova. Prema njenim riječima, ovakve tvrdnje predstavljaju pokušaj bugarskih vlasti da se "sa zakašnjenjem pridruže lokomotivi evropske rusofobije".

Zaharova je optužila Zapad da, dok optužuje Rusiju, istovremeno "otvoreno finansira i naoružava kijevski režim", koji, kako tvrdi, "sprovodi terorističke akte, cilja civile i koristi metode zastrašivanja". Dodala je da Zapad pritom "zatvara oči pred sopstvenom ulogom u sponzorstvu terorizma".

"Ovakve glasne i neosnovane optužbe protiv naše zemlje najčešće imaju za cilj stvaranje osnovа za nove sankcije", upozorila je Zaharova. "Svaki agresivan i nezakonit čin protiv naše zemlje, njenih ljudi i imovine neće ostati bez odgovora. Bugarski zakonodavci to moraju imati na umu i pažljivo odvagati svoje odluke, imajući u vidu neizbježne posljedice", zaključila je.

Sporno imanje pored jezera Iskar: prijetnja nacionalnoj sigurnosti?

Odnosi između dvije zemlje dodatno su se zaoštrili i zbog imovine koju koristi Ruska ambasada, a koja se nalazi u selu Dolni Pasarel, u zaštićenoj zoni vodozahvata u blizini jezera Iskar, glavnog rezervoara za vodosnabdijevanje Sofije.

Atanas Atanasov, zamjenik predsjednika bugarske Narodne skupštine iz koalicije "Nastavljamo promjenu – Demokratska Bugarska", izjavio je da Ruska ambasada nema nikakvo pravno uporište za korištenje te nekretnine.

"Imovina je formalno uknjižena kao državna i regionalni guverner Sofije kao predstavnik države mora odmah poduzeti mjere kako bi se nad njom ponovo uspostavila državna kontrola", rekao je Atanasov novinarima nakon sjednice Odbora za nadzor sigurnosnih službi.

Tokom sjednice odbora, vršilac dužnosti direktora Državne agencije za nacionalnu sigurnost (SANS), Denjo Denev, odgovarao je na pitanja vezana za natpis postavljen na toj lokaciji, na kojem piše: "Ovim mjestom upravlja Ruska Federacija".

Atanasov je naveo da bi SANS trebao izdati zvaničnu direktivu regionalnom guverneru da pokrene pravne postupke za povrat zemljišta. Objasnio je da je uloga SANS-a opravdana jer se radi o pitanju nacionalne sigurnosti.

"Neke bugarske institucije pokazale su šokantnu neodgovornost. Rusija je još prije tri godine proglasila Bugarsku neprijateljskom državom, a ovo zemljište, koje se koristi još od 1970-ih godina, predstavlja potencijalni sigurnosni rizik jer se nalazi u neposrednoj blizini glavnog vodovoda Sofije", naglasio je Atanasov.

Dodao je da se na tom zemljištu nalaze dvije građevine koje su ranije služile kao objekti za odmor, ali ih i danas redovno posjećuju zaposlenici ruske ambasade. "Ovo nije zapuštena parcela u sred ničega – nalazi se u samom srcu zone za vodosnabdijevanje glavnog grada Bugarske. Rizici su ozbiljni", upozorio je.

Zategnuti odnosi bez naznaka smirivanja

Deklaracija bugarskog parlamenta i spor oko nekretnine dodatno pogoršavaju ionako narušene odnose između Sofije i Moskve, koji su znatno oslabljeni nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Bugarska, kao članica NATO-a i EU, sve više usklađuje svoje politike s evropskim partnerima i zauzima oštriji stav prema Rusiji.

Ruska Federacija, s druge strane, oštro reaguje na sve pokušaje pravne ili političke izolacije, optužujući Zapad za dvostruke standarde i "kolektivnu rusofobiju".

U ovom trenutku ne postoje signali koji bi ukazivali na deeskalaciju tenzija. Ruske prijetnje "odgovorom" na poteze bugarskih vlasti, kao i upozorenja bugarskih zvaničnika na sigurnosne prijetnje, ukazuju na mogućnost daljnjeg zaoštravanja odnosa između dviju zemalja.