Evropska komisija je, kako prenosi Financial Times, predložila konkretne obaveze za svaku od 27 zemalja Unije.
Emisiju štetnih gasova će najviše morati da smanje najbogatije zemlje Unije poput Britanije, Njemačke i Francuske.
Bugarskoj i Rumuniji će, na drugoj strani, biti dozvoljeno da povećaju emisiju ugljendioksida kako se ne bi ometao njihov privredni razvoj.
Evropska komisija je također svakoj zemlji odredila koji postotak svojih potreba za energijom bi 2020. godine trebalo da pokrije proizvodnjom struje uz pomoć čistih tehnologija kao što su solarni paneli, vjetrenjače i hidroelektrane.
Najveću obavezu je dobila Britanija koja trenutno svega 2 posto struje proizvodi iz čistih izvora, a trebalo bi da dostigne 15 posto.
Guardian u redakcijskom komentaru upozorava da sve i da EU dostigne proklamirani cilj o smanjenju emisije gasova za 20 posto to neće biti dovoljno da se zaustave negativne posljedice globalnog zatopljenja.
List podsjeća da je na nedavnoj velikoj međunarodnoj konferenciji na Baliju usvojen dokument koji poziva na smanjenje emisije gasova za 25 do 40 posto. Guardian ipak pozdravlja činjenicu da će plan Evropske komisije kada bude odobren u drugim institucijama EU svakoj zemlji odrediti koliko struje treba da proizvede iz čistih izvora.
Timesu se međutim ne dopada upravo taj aspekt paketa mjera objavljenih u Bruxellesu. List u komentaru ocjenjuje da komisija nije uspjela da se odupre porivu da do sitnih detalja propisuje državama šta treba da rade, umjesto da im samo odredi za koliko treba da smanje emisiju štetnih gasova i da im onda prepusti da same odluče kako te ciljeve da dostignu.
