U studijama na miševima i hrčcima, omikron je proizveo manje štetne infekcije, često ograničene uglavnom na gornje disajne puteve: nos, grlo i dušnik. Ovaj soj je mnogo manje štetio plućima, gdje su prethodni sojevi često izazivali ožiljke i ozbiljne poteškoće s disanjem, piše New York Times.
“Pošteno je reći da se pojavljuje ideja o bolesti koja se prvenstveno manifestira u gornjim respiratornim sistemima”, rekao je Roland Eils, biolog s Berlinskog instituta za zdravlje, koji je proučavao kako koronavirusi inficiraju disajne puteve.
Prvi izvještaji
U novembru, kada je prvi izvještaj o soju omikron izašao iz Južne Afrike, naučnici su mogli samo nagađati kako bi se mogao ponašati drugačije od ranijih oblika virusa. Sve što su znali je da ima karakterističnu i alarmantnu kombinaciju više od 50 genetskih mutacija.
Prethodna istraživanja su pokazala da su neke od ovih mutacija omogućile koronavirusima da čvršće prihvate ćelije. Drugi su dozvolili virusu da izbjegne antitijela, koja služe kao rana linija odbrane od infekcije. Ali kako bi se nova varijanta mogla ponašati unutar karoserije bila je misterija.
"Ne možete predvidjeti ponašanje virusa samo na osnovu mutacija", rekao je Ravindra Gupta, virolog sa Univerziteta Cambridge.
Novi patogen
U posljednjih mjesec dana, više od deset istraživačkih grupa, uključujući dr. Guptu, promatralo je novi patogen u laboratoriji, inficirajući ćelije u Petrijevim posudama Omikronom i prskajući virus u nos životinja.
Dok su radili, Omicron se širio širom planete, lako zarazivši čak i ljude koji su bili vakcinisani ili su se oporavili od infekcije. Ali kako su slučajevi naglo rasli, hospitalizacije su se samo skromno povećale. Rane studije pacijenata sugerirale su da je manja vjerovatnoća da će Omicron uzrokovati teške bolesti od drugih varijanti, posebno kod vakcinisanih ljudi. Ipak, ovi nalazi su došli sa mnogo upozorenja.
Kao prvo, većina ranih infekcija Omikronom bila je kod mladih ljudi, za koje je manja vjerovatnoća da će se ozbiljno razboljeti od svih verzija virusa. I mnogi od tih ranih slučajeva dešavali su se kod ljudi sa određenim imunitetom od prethodnih infekcija ili vakcina. Bilo je nejasno hoće li se Omicron pokazati manje teškim kod nevakcinisane starije osobe, na primjer.
Eksperimenti na životinjama mogu pomoći da se razjasne ove nejasnoće, jer naučnici mogu testirati omikron na identičnim životinjama koje žive u identičnim uslovima. Više od pola tuceta eksperimenata objavljenih u javnosti posljednjih dana, svi su upućivali na isti zaključak: omikron je blaži od delte i drugih ranijih sojeva virusa.
Manja vjerovatnoća da će umrijeti
U srijedu je veliki konzorcij japanskih i američkih naučnika objavio izvještaj o hrčcima i miševima koji su bili zaraženi bilo omikronom ili jednom od nekoliko ranijih sojeva Oni koji su zaraženi omikronom imali su manje oštećenje pluća, manje su izgubili na težini i manja je vjerovatnoća da će umrijeti, pokazalo je istraživanje.
Iako su životinje zaražene omikronom u prosjeku imale mnogo blaže simptome, naučnike su posebno zapanjili rezultati kod sirijskih hrčaka, vrste za koju se zna da se teško razbolijeva od svih prethodnih verzija virusa.
"Ovo je bilo iznenađujuće, budući da je svaki drugi soj snažno zarazio ove hrčke", rekao je dr. Michael Diamond, virolog sa Univerziteta Washington i koautor studije.
Nekoliko drugih studija na miševima i hrčcima došlo je do istog zaključka. (Kao i većina hitnih Omicronovih istraživanja, ove studije su objavljene na internetu, ali još uvijek nisu objavljene u naučnim časopisima.)
