Norveški premijer nakon razgovora s Putinom: Da stvarno želi mir, rata ne bi ni bilo
Kazao je to u intervjuu za Politico, uoči trilateralnih pregovora Rusije, Ukrajine i SAD-a u Abu Dhabiju, zakazanih za 10. i 11. novembar.
"Da je želio mir, rata ne bi ni bilo. Da je želio mir tokom ovih pet godina, dok vidi kako njegova zemlja nazaduje, kako susjedne zemlje ulaze u NATO, kako mu ljudi ginu, rat bi se završio", rekao je Støre.
Ipak, smatra da to što je Putin uopće pristao na razgovor pokazuje barem spremnost da se sjedne za stol. Dodao je i da bi Moskva platila cijenu ako pošalje delegaciju u Abu Dhabi, a ne ponudi ništa.
Støre i finski predsjednik Alexandar Stubb s Putinom su 27. oktobra razgovarali oko 90 minuta, što su kritikovali lideri nekih evropskih zemalja, poput Danske i Latvije, koji smatraju da Rusiju treba držati u izolaciji.
"Hajde da priznamo. On nije izolovan. Jedini glas koji stiže do Moskve dolazi iz Washingtona", kazao je, dodajući da je iluzija misliti da će se rat završiti tako što Evropa neće razgovarati s Moskvom.
Putina je u tom razgovoru opisao kao profesionalnog i racionalnog. Odbacio je i izvještaje da je ruski lider dvojici nordijskih lidera držao predavanje o slavenskoj historiji kao opravdanju za rat, uz napomenu da je on bio prisutan na razgovoru, a autori tih izvještaja nisu.
Od pregovora u Abu Dhabiju ne očekuje mnogo. Naglasio je opreznost u razgovorima, opisujući ih kao korak ka narednim razgovorima, koji bi trebali uslijediti uskoro.
Prema njegovim riječima, na dnevnom redu bi se mogli naći prekid vatre na Crnom moru kako bi se omogućio siguran izvoz žita, prekid napada na energetsku infrastrukturu, zamrzavanje linije fronta i razmjena zarobljenika. Radi se i na sigurnosnim garancijama koje bi spriječile novi ruski napad.
Na pitanje vjeruje li američkim pregovaračima, nije odgovorio direktno potvrdno, nego je kazao da vjeruje da SAD traži način da okonča rat. O izjavi Trumpovog izaslanika Stevea Witkoffa, koji je Putina u Sankt Peterburgu nazvao humanitarcem, rekao je samo da to ne bi bio dio njegovog rječnika.
Støre smatra da bi Evropa trebala imati osobu ili grupu koja bi u njeno ime prenosila zajedničke poruke Trumpu i Putinu, a kao mogućnost vidi Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju. O tome će evropski lideri ove sedmice razgovarati na neformalnom samitu u Dublinu.
Upozorio je i da se pitanje evropske sigurnosti ne smije miješati s pregovorima o Ukrajini.
"Rusija stalno nudi ideje s kraja 2021. o tome gdje bi mogao biti NATO, a gdje ne. To nije Rusija da odlučuje", kazao je Støre.