Njemačke tajne službe dobile pravo na hakerske napade i sabotaže

Za zakon je glasalo 309 zastupnika, prenosi Clash Report. Nove ovlasti dobijaju Savezna obavještajna služba (BND) i Savezni ured za zaštitu Ustava (BfV), a zakon je podržala vladajuća koalicija CDU/CSU i SPD kancelara Friedricha Merza.

Ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt nazvao je zakon “reformom stoljeća”.

“Mi smo meta hibridnih prijetnji. Njemačka je operativni prostor za terorizam, ekstremizam i strane sile”, rekao je Dobrindt u Bundestagu.

Dodao je da će agencije sada postati “prave tajne službe”, a tvrdnje da se reformom stvara “tajna policija” nazvao je ludošću i zaboravljanjem historije.

Šta službe sada smiju

Njemačke obavještajne službe dosad su uglavnom smjele samo prikupljati informacije, dok je za provođenje mjera bila nadležna policija. Ta podjela uvedena je nakon nacističkog perioda.

Prema novom zakonu, službe smiju upadati u strane informatičke sisteme, gasiti servere te mijenjati ili brisati podatke. Ovakvi kontranapadi, poznati kao “hackback”, dugo su bili tabu. BND u određenim slučajevima smije izvoditi i sabotaže u inostranstvu, uključujući onesposobljavanje neprijateljskih sistema naoružanja ili servera hakera koje podržavaju države.

Unutrašnja služba pod strogim uslovima smije tajno ulaziti u stanove radi postavljanja softvera za nadzor, manipulacije uređajima ili neutralizacije oružja. Dobija i šire ovlasti za praćenje šifrovane komunikacije i analizu podataka uz pomoć umjetne inteligencije.

Hapšenja i otvoreni pretresi i dalje ostaju u nadležnosti policije, a službama je i dalje zabranjena upotreba sile protiv ljudi.

Vlada je kao razloge navela špijunažu i sabotaže povezane uglavnom s Rusijom, Kinom i Iranom, te želju da se manje oslanja na podatke savezničkih službi. Dobrindt je spomenuo i sabotaže na željeznici, sajber napade na bolnice i napad na snabdijevanje Berlina električnom energijom.

Opozicija upozorava

Clara Bünger, portparolka Ljevice za sigurnost, nazvala je zakon “čudovištem koje može prizvati duhove kojih se vjerovatno nikad nećemo riješiti”. Smatra da se time slabi princip razdvajanja, jer obavještajna služba dobija izvršne ovlasti slične policijskim.

Liderica AfD-a u parlamentu Alice Weidel rekla je da je zakon “napad na njemačku ustavnu državu”.

Konstantin von Notz iz Zelenih priznao je da je na zahtjev SPD-a dodan dodatni nadzor, ali je ocijenio da je granica s policijskim radom i dalje nejasna te da transparentnost i pravna zaštita pogođenih i dalje nisu dovoljne.

Nezavisno kontrolno vijeće, prošireno sa šest na 12 članova, u pravilu mora unaprijed odobriti aktivne mjere, a u hitnim slučajevima ih naknadno preispituje.

Zakon se sada vraća u Bundesrat, koji je primjedbe dao u septembru. Očekuje se da će kritičari zakon osporiti pred Saveznim ustavnim sudom.