Njemačka odbila zahtjev za azil Rusu koji je pobjegao s fronta, naveli da se može "sigurno vratiti"

Prema pismu koje je ovaj ured poslao Avalianiju, on bi se trebao vratiti u Rusiju, gdje će biti "siguran od progona".

Zagovornici dezertera kažu da ova odluka učvršćuje poruku ruskog predsjednika Vladimira Putina da ne postoji siguran izlaz za one koji bježe s fronta, u trenutku kada evropske vlade pooštravaju azilne politike, a mirovni pregovori između Rusije i Ukrajine su zapeli.

"Čak i ako bih mogao pobjeći od smrti, bio bih poslan nazad na front ili bih se suočio s kaznom zatvora od 15 godina", rekao je Avaliani, koji planira uložiti žalbu na odluku.

Odbijanje dolazi u osjetljivom trenutku za Ruse koji pokušavaju izgraditi nove živote u inostranstvu.

Sjedinjene Američke Države su prošlog ljeta počele deportovati tražioce azila nazad u Rusiju, a posljednji avion s deportovanim osobama sletio je tek prošle sedmice. U novembru je Evropska unija pooštrila vizna pravila za ruske državljane.

"Evropski političari govore da Rusi treba da se bore protiv Putina, da mu se trebaju suprotstaviti", rekao je Aleksej Alšanski, bivši stariji narednik koji je postao analitičar u organizaciji "A Farewell to Arms", grupi koja pomaže ruskim dezerterima.

Avaliani je bio među desetinama hiljada Rusa koji su u septembru 2022. dobili pozive za mobilizaciju u okviru Putinove "djelimične mobilizacije".

Građevinski inženjer i otac troje djece, Avaliani je rekao da je od samog početka jasno stavio do znanja da neće ratovati.

"Ovo nije moj rat. Ja sam pacifista", rekao je za Politico.

Međutim, njegovi zahtjevi za izuzeće na osnovu zdravstvenih i porodičnih razloga bili su odbijeni.

"Beskorisno je pokušavati boriti se protiv sistema. Ako te želi progutati, progutat će te. Zato sam odlučio da moram djelovati", rekao je Avaliani.

Nekoliko sedmica nakon dolaska na front u istočnoj Ukrajini, Avaliani je pobjegao, ali je uhvaćen i odveden u ono što opisuje kao "podrum za mučenje" u ruski okupiranom Luhansku. Tamo je, kaže, premlaćivan i izlagan lažnim pogubljenjima.

Uslovi su, kako navodi, bili "nehumani".

Vraćen na front, ponovo je pobjegao i po drugi put bio uhvaćen. Konačno, u trećem pokušaju, prešao je u Bjelorusiju, a odatle otputovao u Uzbekistan.

Dok je Avaliani živio u skrivanju u inostranstvu, policija je, kako kaže, dolazila u njegov dom i ispitivala njegovu suprugu. Godine 2025. on i njegova porodica su se ponovo ujedinili i podnijeli zahtjev za politički azil u Njemačkoj.

Odluka o vraćanju Avalianija predstavlja oštar zaokret u odnosu na stav Njemačke na početku ruske potpune invazije na Ukrajinu.

U septembru 2022. tadašnji njemački ministar pravde Marco Buschmann pozdravio je odlazak Rusa u vojnoj dobi, napisavši na platformi X da je "svako ko mrzi Putinovu politiku i voli liberalnu demokratiju vrlo dobrodošao ovdje u Njemačkoj".

Tadašnja ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser ponovila je taj stav u intervjuu za list Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung, rekavši da "svako ko se hrabro suprotstavlja režimu predsjednika Vladimira Putina i time se dovodi u ozbiljnu opasnost može zatražiti azil u Njemačkoj na osnovu političkog progona".

Tokom 2022. i 2023. godine, otprilike svaki deseti ruski muškarac u vojnoj dobi koji je stigao u Njemačku dobio je neki oblik pravne zaštite. U 2024. i 2025. taj broj je naglo pao na oko 4 posto.

Vlada njemačkog kancelara Friedricha Merza, koja je stupila na dužnost prošlog maja, povela je obračun s migracijama, nadajući se da će time privući birače i odvući ih od krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), koja je sada najveća opoziciona stranka u Bundestagu.

U pismu o odbijanju koje je Avaliani dobio, a u koje je Politico imao uvid, navodi se da je malo vjerovatno da će se u Rusiji suočiti s progonom koji bi prevazilazio novčanu kaznu. Također se dodaje da Rusija više ne provodi aktivnu mobilizaciju muškaraca.

Kada je riječ o dezerterima poput Avalianija, zaključuje se u pismu, ne postoji "značajna vjerovatnoća konkretnog i trajnog interesa za njih od strane ruske države ili drugih aktera".