U 18.00 sati su na TV-stanicama objavljene prve prognoze rezultata njemačkih izbora. Unija (CDU/CSU) kancelarke Angele Merkel osvojila je 33,5 posto glasova. FDP (Liberalna stranka) pridobila je povjerenje čak 15 posto birača, što je izuzetno dobar rezultat za tu stranku.
Socijaldemokrati (SPD) s nositeljem liste i kandidatom za kancelara Frank-Walterom Steinmeierom zabilježili su najgori rezultat u povijesti SR Njemačke: samo 22,5 posto glasova. Ljevica je osvojila 12,5 posto, a Zeleni 12,5 posto. Po prognozama CDU/CSU i FDP mogu računati na većinu u Bundestagu i formiranje nove vlade pod vodstvom sadašnje kancelarke Merkel.
Novu koaliciju čeka i puno posla. I mnoštvo zahtijeva. Već i prije objave prvih neslužbenih rezultata, vodeći ekonomski stručnjaci u Njemačkoj su od budućeg kabineta zatražili provođenje odlučnih reformi, kako bi se savladale posljedice finansijske i gospodarske krize.
"Potreban nam je radikalan rez u ograničavanju državnih zadataka i izdataka", rekao je glavni ekonomist Deutsche Banke, Norbert Walter u intervjuu za list "Bild am Sonntag".
Gospodarski stručnjak Rudolf Hickel (Sveučilište u Bremenu) zahtijeva dodatne konjunkturne programe - kao mjeru za borbu protiv rasta stope nezaposlenosti.
Neki drugi ekonomisti ponovno su od vlade u Berlinu zatražili "hitno" uvođenje pravila, po kojem bi se zakonski regulirana starosna dob za odlazak u mirovinu sa sadašnjih 65 povisili na 67 godina. Osim toga se čuju i glasni zahtijevi za dodatnim ulaganjima na području znanosti i visokih tehnologija.
Sindikati su na drugoj strani novu vladajuću koaliciju (bez obzira o kojim se strankama bude radilo) upozorili na moguće posljedice "sječe socijalnih mjera".
Obzirom na svjetsku gospodarsku krizu mi nećemo prihvatiti postupno ukidanje socijalne države, kaže šef Njemačkog saveza sindikata (DGB) Michael Sommer, najavljujući "ogorčeni otpor" svakom pokušaju "rezanja" socijalnih davanja.
U intervjuu za magazin "Wirtschaftswoche", Sommer je pd buduće vlade zatražio da "štiti ljude od posljedica krize".
Sindikati, ali i trgovci i njemačke lokalne vlasti od nove vlade očekuju potporu u realizaciji njihovih ciljeva. Trgovci pate od pada prometa - i zato se protive mogućem povećanju stope poreza na dodanu vrijednost.
"To bi bilo kontraproduktivno", tvrdi šef Metroa Eckhard Cordes.
Gradovi i općine pak traže finansijsku pomoć, kako bi "zakrpali" rupe u svojim proračunima.
Po navodima Saveznog ureda za statisktiku njemački gradovi i općine u prvom polugodištu 2009. su nagomilali deficit od 4,2 milijarde eura. Do kraja godine dug će najverojatnije narasti na više od 10 milijardi eura.
Glavni razlog deficita je porast visine socijalnih izdataka, prvenstveno za nezaposlene.
