Njemačka danas bira novi saziv Bundestaga, ko će naslijediti Angelu Merkel?
S obzirom na ovako značajan trenutak i na promjenu koja će odlaskom Angele Merkel neminovno doći, očekuje se kako će izbori na kojima će se birati 20. saziv Bundestaga ujedno biti vjerovatno i najvažniji u posljednjih nekoliko decenija.
Iako Nijemci neće direktno birati kancelara, u suštini glasat će dva puta, što će utjecati na saziv Bundestaga, ali indirektno i na izbor kancelara koji će u budućnosti predstavljati ovu evropsku zemlju.
Kako funkcioniše sistem glasanja?
Prema zakonu, Bundestag zvanično ima 598 zastupnika, iako taj broj izbornim ciklusima može varirati. Ujedno, to je jedino tijelo u Njemačkoj koje birači mogu birati direktno. Kako bi se osiguralo da udio mjesta u parlamentu odražava udio glasova koje stranka dobija, 2011. godine u Bundestag je dodano još 111 mjesta čime se dobija ukupno 709 mjesta.
Na dan izbora, državljani Njemačke imat će pravo glasati dva puta. Jedan glas dodjeljuje se kandidatima u predviđenoj izbornoj jedinici, dok se drugi odnosi na liste političkih stranaka. Ono što je karakteristika ovog sistema, građani dva glasa ne moraju dodijeliti istoj političkoj opciji što svakako doprinosi pluralizmu i demokratiji izbornog sistema.
Direktno izabrani kandidati, čine ukupno 299 mjesta od ukupnog broja u Bundestagu. Ovaj broj zastupnika veže se ujedno i za prvi glasački listić koji se dodjeljuje građanima tokom glasanja. Drugi dio Bundestaga, također 299 zastupnika, birači odlučuju glasanjem na drugom glasačkom listiću s tim što on ne nudi opciju izravnog izbora kandidata već stranačke liste koje stranke sastavljaju za svaku saveznu zemlju.
Ove liste, ujedno ovise i o veličini saveznih zemalja kojih ima ukupno 16. Iako građani de facto ne odlučuju direktno na drugom glasačkom listiću, ova lista smatra se mnogo važnijom za Bundestag.
"S drugim glasom birači odlučuju o odnosu snaga među strankama, odnosno koliko će koja stranka dobiti mandata u novom sazivu parlamenta. U trenutku u kojem bude poznato koliko je neka stranka osvojila mandata preko drugog glasa, ti se mandati raspoređuju po listama saveznih zemalja. Ako neka stranka na izborima osvoji na primjer 35 posto 'drugih' glasova, ona će i u novom sazivu Bundestaga imati 35 posto raspoloživih mandata. S drugim glasom birači odlučuju o odnosu snaga među strankama, odnosno koliko će koja stranka dobiti mandata u novom sazivu parlamenta. U trenutku u kojem bude poznato koliko je neka stranka osvojila mandata preko drugog glasa, ti se mandati raspoređuju po listama saveznih zemalja", prenosi DW.
Ko će se naći u borbi za kancelara
Na ovonedjeljnim izborima, stanovnicima Njemačke dosadašnja vladajuća koalicija CDU/CSU koju će predvoditi Armin Laschet i Markus Söder, Slobodna demokratska stranka (FDP) Christiana Lindnera, desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) koju predovi Tino Chrupalla i Jorg Meuthen. S druge, lijeve strane političkog spektra, naći će se također tri stranke odnosno Zeleni koje predvode Robert Habeck i Annalena Baerbock, SPD na čelu s Olafom Scholzem, te Ljevica koju predvode Janine Wissler i Sussane Hennig-Wellsow.
Prema posljednjim anketama objavljenim u petak, SPD ima najveću podršku građana s ukupno 25 posto, dok je vladajuća koalicija CDU/CSU zabilježila pad i trenutno uživa podršku 22 posto stanovnika.
Who's ahead in the polls in Germany?https://t.co/fmAlOgb5eR
— POLITICO Poll of Polls (@pollofpolls_EU) September 23, 2021
Our current poll of polls:
SPD: 25% (+5)
CDU/CSU: 22% (-11)
Greens: 16% (+7)
FDP: 11% (+1)
AfD: 11% (-2)
Left: 6% (-3)
+/- vs. 2017 result#btw21 pic.twitter.com/69zHR1vdQ8
S obzirom da će se bitka voditi oko tri stranke, tačnije koalicije CDU/CSU, SPD-a i Zelenih, kompletna predizborna utrka i za kancelara vodila se oko ove tri stranke.
Kao kandidati za nasljednika Angele Merkel, borit će se Olaf Scholz (SPD), Armin Laschet (CDU/CSU) i Annalena Baerbock (Zeleni).
Uzevši u obzir izborni sistem u Njemačkoj, građani neće imati priliku direktno birati kancelara. Kandidata za ovu poziciju biraju političke stranke nakon samih izbora. S obzirom da je evidentno da niti jedna stranka neće dobiti podršku koja će joj omogućiti samostalnu vladavinu, stranke pregovaraju oko koalicije koja će činiti većinu u Bundestagu.
Nakon što se formira koalicija, pristupa se imenovanju kancelara kojeg predlaže stranka koja je osvojila najveći broj glasova. Da bi bio izabran, savezni kancelar mora osvojiti apsolutnu većinu glasova što je poznato i kao kancelarska većina.
Tokom predizborne kampanje, kandidati za nasljednika Angele Merkel organizovali su niz predizbornih skupova te su učestvovali u tri TV debate koje su organizovale televizije u Njemačkoj.
Interesantno, u sve tri debate, gledatelji su ocijenili Olafa Scholza kao osobu koja djeluje kao najbolji nasljednik Angele Merkel.
Iako direktno nisu govorilo o tome kako bi mogla izgledati nova koalicija, evidentno je kako u ovom trenutku Zeleni i SPD dijele mnogo više zajedničkih političkih ideja u odnosu na koaliciju CDU/CSU, pa je s toga za očekivati saradnju ove dvije opcije ukoliko jedna od njih osvoji dovoljan broj glasova koji će joj omogućiti formiranje vlasti.
Nezvanični pobjednik izbora, bar kada je riječ o stranci, znat će se već u nedjelju uvečer, međutim formiranje koalicije i konačni izbor kancelara ili kancelarke potrajat će znatno duži period, a prema određenim procjenama, na novu koaliciju koja će predvoditi Njemačku moglo bi se sačekati i nekoliko mjeseci.
Miša Grof tvrdi: Nikolini sam kupio vilu od 1.600 kvadrata u Zagrebu, a ona me blokirala
