Svijet
0

Njemačka će otvoriti arhiv o holokaustu

FENA
Njemačka će otvoriti arhiv koji sadrži veliki broj podataka o 17 miliona žrtava nacističkih koncentracionih i radnih logora iz Drugog svjetskog rata, stavljajući time tačku na dugogodišnju raspravu o tom pitanju.

Njemačka se dugo opirala otvaranju svih arhiva Međunarodne službe za potragu koje sadrže podatke o 17,5 miliona žrtava nacističkog režima", izjavila je njemačka ministrica pravde Brigitte Zypries tokom posjete SAD-u.

Direktorica Muzeja o holokaustu u Washingtonu Sara Blumfeld primila je odluku Njemačke s oduševljenjem.

"Veoma sam sretna zbog toga", izjavila je Blumfeld berlinskom dnevniku "Die Welt".

Arhiv, smješten u bivšim kasarnama u Bad Arolsenu, u saveznoj pokrajini Hessen, sadrži informacije o žrtvama na čak 30 miliona strana - i to o prethodnim kažnjavanjima žrtava, razlozima hapšenja, homoseksualnosti, nasljednim bolestima, pripadnosti određenoj rasi, čak i o nezakonitoj djeci.

Već nekoliko godina se neprestano povećavao pritisak na Njemačku da dozvoli historičarima i preživjelima uvid u arhiv, ali je Njemačka uvijek odbijala pod izgovorom da se radi o ličnim informacijama žrtava.

Analitičari, međutim, vjeruju da se Njemačka pribojavala mogućih tužbi protiv države i zahtjeva za odštetom.

Zypries je rekla da će se još vidjeti da li će Njemačka morati da računa na tužbe preživjelih i njihovih potomaka.

Pristupom arhivu, koji su zaplijenile savezničke snage 1945., upravljaju Njemačka, SAD, Belgija, Britanija, Francuska, Grčka, Izrael, Italija, Luksemburg, Holandija i Poljska.

Prema takozvanim Bonskim sporazumima iz 1955., navedene zemlje moraju donijeti jednoglasnu odluku za bilo kakvo ublažavanje pravila pristupa arhivu. Međutim, SAD, Francuska i Poljska posljednjih godina traže od Njemačke da se ukine veto.

Kako se očekuje, grupa će se sastati 17. maja u Luksemburgu kako bi razmotrila promjene sporazuma.

Međunarodni Crveni križ je koristio podatke iz ovog arhiva kako bi se rođaci i porodice pronašli, nakon što su se izgubili iz vida tokom rata.

Crveni križ i dalje dobija godišnje oko 150.000 zahtjeva ove vrste.

Američki historičar iz muzeja u Washingtonu Paul Shapiro objasnio je - kako je prenio "Die Welt" - da dosad nijedna optužba nije podignuta zbog otvaranja dijelova arhiva.

"Historičari su naučili da vrlo pažljivo koriste dostupne informacije", objasnio je Shapiro.