Niko nije zaštićen od Trumpove kampanje deportacija: Na udaru porodični kafići i maloprodajni giganti

U Minneapolisu, gdje Ministarstvo unutrašnje sigurnosti tvrdi da provodi svoju dosad najveću operaciju, hoteli, restorani i drugi biznisi privremeno su zatvorili vrata ili prestali primati rezervacije usred masovnih protesta.

U nedjelju, nakon što je američka Granična patrola ustrijelila i usmrtila Alexa Prettija u Minneapolisu, više od 60 generalnih direktora kompanija iz Minnesote, uključujući Target, Best Buy i UnitedHealth, potpisalo je otvoreno pismo u kojem traže "hitnu deeskalaciju tenzija i da državni, lokalni i savezni zvaničnici zajednički rade na pronalaženju stvarnih rješenja".

Ipak, u tom pismu imigracijsko provođenje zakona nije direktno pomenuto, niti su spomenuta nedavna hapšenja u poslovnim prostorima. Ranije ovog mjeseca, široko dijeljeni snimci pokazali su kako savezni agenti privode dvojicu zaposlenika Targeta u Minnesoti. Američka služba za imigraciju i carinu (ICE) hapsila je i radnike na parkinzima Home Depota, kao i dostavljače na ulicama širom zemlje. A prošle godine, federalni agenti priveli su 475 ljudi tokom racije u Hyundaijevoj fabrici u saveznoj državi Georgiji.

Evo šta je poznato o provođenju imigracijskih zakona u poslovnim objektima.

Bilo ko, uključujući ICE, može ulaziti u javne dijelove poslovnog prostora kako želi. To može obuhvatati dio restorana za goste, otvorene parkinge, recepcije ureda i prodajne prolaze u trgovinama.

"Šira javnost može ući u trgovinu radi kupovine, zar ne? Isto tako mogu i službenici za provođenje zakona bez sudskog naloga", kaže Jessie Hahn, viša pravna savjetnica za radno i radnoimigracijsko pravo u Nacionalnom centru za imigracijsko pravo, zagovaračkoj nevladinoj organizaciji. Kao rezultat toga, imigracijski službenici mogu pokušati ispitivati ljude pa čak i hapsiti u javno dostupnim dijelovima poslovnog prostora.

Međutim, za ulazak u dijelove gdje postoji razumno očekivanje privatnosti, poput stražnjeg ureda ili zatvorene kuhinje, ICE bi trebao imati sudski nalog koji mora potpisati sudija nadležnog suda, a može biti ograničen na određene dane ili dijelove objekta.

Sudski nalozi ne smiju se miješati s administrativnim nalozima koje potpisuju imigracijski službenici.

Ali u internom dopisu do kojeg je došla agencija Associated Press, rukovodstvo ICE-a navodi da su administrativni nalozi dovoljni da federalni službenici nasilno uđu u nečiji dom ako postoji konačna odluka o deportaciji. Hahn i drugi advokati za prava migranata tvrde da to ruši višegodišnji presedan o ovlaštenjima federalnih agenata u privatnim prostorima i da krši "temeljne principe" Ustava SAD-a.

Ipak, najlakši način da ICE uđe u privatne dijelove poslovnih prostora bez naloga jeste pristanak poslodavca. To može biti jednostavno kao da neko pristane da pusti agenta u određene dijelove objekta. Agencija se također može pozvati na "hitne okolnosti", ističe Hahn, poput situacije kada su u "vrućoj potjeri" za određenom osobom.

Osim masovnijih racija na radnim mjestima, provođenje zakona protiv poslodavaca može poprimiti i oblik I-9 revizija, koje se fokusiraju na provjeru ovlaštenja zaposlenika da rade u SAD-u.

Od početka Trumpovog drugog mandata, advokati ukazuju na porast slučajeva u kojima se ICE fizički pojavljuje u poslovnim prostorima kako bi pokrenuo I-9 reviziju. ICE za to ima ovlaštenje, ali to označava zaokret u odnosu na raniju praksu, kada su I-9 revizije češće započinjale pisanim putem, poput slanja obavijesti poštom.

David Jones, regionalni upravljački partner u advokatskoj firmi Fisher Phillips u Memphisu, specijaliziranoj za radno pravo, kaže da je također vidio da imigracijski agenti pristupaju tim revizijama na isti način kao i nedavnim racijama.

"ICE i dalje dolazi u punoj taktičkoj opremi, ne identificirajući se nužno, samo da bi uradili stvari poput uručenja obavijesti o inspekciji", kaže Jones. Poslodavci imaju tri dana da odgovore na I-9 reviziju, ali on i drugi napominju da bi agresivno ponašanje agenata moglo navesti neke biznise da pomisle kako moraju reagovati odmah.

Ako se ICE pojavi bez naloga, kompanije mogu zatražiti od agenata da napuste prostor, ili čak odbiti pružanje usluga na osnovu vlastite poslovne politike, pozivajući se, na primjer, na sigurnosne razloge ili druge poremećaje koje izaziva prisustvo agenata. Ali, nema garancije da će se imigracijski službenici povinovati, naročito u javnim prostorima.

"To nije ono što vidimo ovdje u Minnesoti. Ono što vidimo jeste da oni i dalje provode aktivnosti", kaže John Medeiros, koji vodi odjel korporativnog imigracijskog prava u pravnoj firmi Nilan Johnson Lewis sa sjedištem u Minneapolisu.

Zbog toga, kaže Medeiros, za mnoge kompanije se pitanje manje svodi na to kako natjerati ICE da napusti njihov prostor, a više na to šta uraditi ako ICE prekrši pravila o pristanku i druge zakonske zahtjeve.

U Minneapolisu, kao i u drugim gradovima koji bilježe nagli rast imigracijske represije, uključujući Chicago i Los Angeles, pojedini biznisi postavili su natpise koji jasno označavaju privatne prostore, educirali radnike kako da čitaju različite vrste naloga i uspostavili šire protokole šta raditi kada se ICE pojavi.

Vanessa Matsis-McCready, pomoćnica glavnog pravnog savjetnika i potpredsjednica za ljudske resurse u kompaniji Engage PEO, kaže da je također primijetila porast interesovanja širom zemlje za interne I-9 samorevizije u različitim sektorima, kao i za dodatne planove hitnog reagovanja.

Povećano prisustvo ICE-a i nasilna hapšenja u poslovnim objektima izazvali su gnjev javnosti, a dio bijesa usmjeren je i ka samim kompanijama koje se, po mišljenju kritičara, nedovoljno jasno protive takvom provođenju zakona.

Neki poslodavci, posebno manji vlasnici biznisa, javno govore o utjecaju ICE-ovih akcija na njihove radnike i klijente. Ali, nekolicina većih korporacija uglavnom šuti, barem javno, o činjenici da racije dolaze do njihovih prodavnica.

Target iz Minneapolisa, na primjer, nije komentarisao snimke na kojima se vidi kako federalni agenti ranije ovog mjeseca privode dvojicu njegovih zaposlenika, iako je njegov budući izvršni direktor Michael Fiddelke bio među 60 direktora koji su potpisali pismo Privredne komore Minnesote u kojem se traži šira deeskalacija. To pismo dobilo je podršku i Business Roundtablea, lobističke grupacije koja okuplja izvršne direktore više od 200 kompanija.

Target je među kompanijama od kojih su aktivisti okupljeni u inicijativi "ICE Out of Minnesota" zatražili da zauzmu jasan javni stav protiv prisustva ICE-a u državi. Među ostalima su i Home Depot, čiji su parkinzi protekle godine postali jedna od poznatih lokacija racija, te Hilton, za koji su demonstranti rekli da je među brendovima hotela u širem području Twin Citiesa koji su ugošćavali federalne agente.

Hilton i Home Depot nisu odgovorili na upite za komentar povodom zahtjeva aktivista. Home Depot je ranije negirao bilo kakvu uključenost u imigracijske operacije.

Više radničkih organizacija bilo je mnogo glasnije. Ted Pappageorge, sekretar-blagajnik lokalnog ogranka Kulinarskog sindikata u Las Vegasu, kaže da su članovi šokirani "širećim obrascem nezakonitog ponašanja ICE-a" širom zemlje i da "prepoznaju da antiimigrantske politike štete turizmu, biznisu i njihovim porodicama". Sindikat United Auto Workers također je izrazio solidarnost s građanima Minneapolisa koji "uzvraćaju federalnoj vladi zbog njenih zloporaba i napada na radničku klasu".

Hahn iz Nacionalnog centra za imigracijsko pravo navodi da se pojedine kompanije o ovim pitanjima oglašavaju putem poslovnih udruženja kako bi izbjegle direktnu izloženost potencijalnim odmazdama. Ipak, naglašava važnost javnog govora o širim posljedicama imigracijskih racija.

"Znamo da racije doprinose stvarima poput nedostatka radne snage i pada posjeta prodavnicama", kaže Hahn, dodajući da bi strah od suprotstavljanja "ovoj zloupotrebi Trumpove moći mogao na kraju dovesti do ekonomije koja izgleda sasvim drugačije".