Nicolas Sarkozy iz Elizejske palače u zatvor: Macron ga pozvao na "oproštajni" sastanak

Sarkozy je prošlog mjeseca osuđen na pet godina zatvora zbog navodnog dopuštanja svojim "bliskim saradnicima" i "neformalnim posrednicima" da pokušaju dobiti finansijsku podršku od režima Moamera Gadafija u Libiji u zamjenu za ekonomske i diplomatske povlastice dok se pripremao za svoju prvu predsjedničku kampanju pred 2007. godinu.

Sarkozy je tokom vikenda naznačio da će početi služiti kaznu u utorak.

Macron je rekao da posjeta nije imala za cilj narušavanje nezavisnosti francuskog pravosuđa.

"Bilo je normalno, na ličnom nivou, da ugostim jednog od svojih prethodnika u ovom kontekstu," rekao je Macron novinarima tokom putovanja u Sloveniju.

Ministar pravde Gérald Darmanin, koji je bio portparol Sarkozyja 2014. i s kojim je ostao blizak, rekao je da se sastao sa Sarkozyjem nakon presude i da će ga također posjetiti u zatvoru zbog "brige za njegovu sigurnost."

Sarkozy je u intervjuu za nedjeljno izdanje lista La Tribune Dimanche rekao da će služiti kaznu u zatvoru Prison de la Santé, jedinom zatvoru unutar gradskih granica Pariza.

On će postati prvi francuski šef države koji će završiti iza rešetaka od vremena nacističkog kolaboracioniste Philippea Pétaina, koji je 1940. potpisao francuski primirje s Njemačkom.

Pétainovo naslijeđe danas je čvrsto povezano s kolaboracijom i jednim od najmračnijih poglavlja francuske historije.

Nije jasno koliko dugo će Sarkozy ostati u zatvoru. Kada uđe iza rešetaka, moći će zatražiti prilagodbu kazne, što bi mu moglo omogućiti da kaznu izdržava drugačije, na primjer kod kuće uz elektronsku narukvicu.

Sarkozy se žalio na presudu i više puta tvrdio svoju nevinost, ali tročlani sudski panel koji je razmatrao slučaj smatrao je da ozbiljnost optužbi opravdava njegovo trenutno pritvaranje, uprkos žalbi.

U Francuskoj žalbe obično omogućavaju optuženima odlaganje izvršenja kazni dok se proces žalbi ne završi. Datumi za žalbe se takođe postavljaju po kraćim rokovima za osobe koje su u pritvoru dok čekaju novi sudski proces.

Iako je bivši predsjednik od 2012. imao nekoliko problema sa zakonom nakon napuštanja funkcije, on i dalje ostaje uticajna figura na francuskoj desnici.

Sastao se s novim premijerom Sébastienom Lecornujem ubrzo nakon njegovog imenovanja u septembru, kao i s Jordanom Bardellom, predsjednikom krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje, u augustu.

U intervjuu za konzervativni dnevni list Le Figaro, Sarkozy je rekao da je razgovarao telefonom s Marine Le Pen iz Nacionalnog okupljanja, koja je ranije ove godine osuđena zbog navodnog pronevjere sredstava Evropskog parlamenta, i svojim bivšim premijerom Françoisom Fillonom, koji je također osuđen zbog pronevjere javnih sredstava.

Le Pen se žalila na presudu i i dalje tvrdi da je nevina. Fillon je iskoristio sve žalbene mogućnosti.

Sarkozy je definitivno proglašen krivim za korupciju u zasebnom slučaju nakon što je iscrpio sve žalbene mogućnosti ranije ove godine, što je dovelo do njegovog kratkog kućnog pritvora.

Vrhovni francuski sud također će donijeti konačnu presudu 26. novembra u slučaju vezanom za kršenje zakona o finansiranju kampanje, koje je navodno počinjeno tokom njegove druge predsjedničke kampanje 2012. godine, u kojoj ga je ranije proglasio krivim dva niža suda. Sarkozy je više puta tvrdio da je nevin i u ta dva slučaja.

U suđenju vezanom za Gadafija, Sarkozy je oslobođen optužbi za korupciju, jer sud nije mogao utvrditi da je navodni dogovor između Sarkozyjevih saradnika i Libije nastavljen nakon što je Sarkozy preuzeo dužnost, objasnila je predsjedavajuća sutkinja Nathalie Gavarino prilikom iznošenja presude.

Presuda suda ukazala je da se ne može utvrditi niti isključiti da li su libijska sredstva došla do Sarkozyjeve kampanje 2007. godine.