Nepristojna ponuda ili strateški potez? Otkriveno koliko Amerika nudi Grenlanđanima da napuste Dansku

Četiri izvora su navela za Reuters da su razgovori uključivali iznose u rasponu od 10.000 do 100.000 dolara po osobi, što bi potencijalno iznosilo blizu šest milijardi dolara ako bi se primijenilo na oko 57.000 stanovnika ostrva.

Iako tačna struktura, vrijeme i uslovi bilo kakvih isplata ostaju nejasni, prijedlog odražava sve veću ozbiljnost unutar Bijele kuće u pogledu težnji ka Grenlandu, prekomorskoj teritoriji Danske, uprkos čvrstom protivljenju i Kopenhagena i Nuuka.

Ideja o direktnoj kompenzaciji

Ta ideja izazvala je zabrinutost čak i među američkim zvaničnicima, koji strahuju da bi se to moglo doživjeti kao previše transakcijski potez ili nepoštovanje prema stanovništvu koje već dugo raspravlja o vlastitoj nezavisnosti i ekonomskoj zavisnosti od Danske.

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen javno je osudio obnovljeni interes SAD-a nakon što je predsjednik Donald Trump ponovio svoju želju da kupi ostrvo.

"Dosta je bilo... Nema više fantazija o aneksiji", napisao je Nielsen na Facebooku.

Reakcija iz Evrope bila je brza. Danska i nekoliko ključnih evropskih saveznika naglasili su da se budućnost Grenlanda ne može diktirati izvana, posebno s obzirom na NATO obaveze između Washingtona i Kopenhagena.

U utorak su Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Španija, Velika Britanija i Danska izdale zajedničku izjavu kojom potvrđuju da odluke o Grenlandu mogu donositi samo Grenland i Danska.

Danska ambasada odbila je komentarisati američke rasprave, dok predstavništvo Grenlanda u Washingtonu nije odgovorilo na zahtjeve za komentar.

Bijela kuća potvrđuje interna razmatranja

Na pitanje o izvještajima o potencijalnoj kupovini i direktnim isplatama, Bijela kuća je uputila Reuters na komentare sekretarice za štampu Karoline Leavitt, koja je potvrdila da predsjednik Trump i njegov tim za nacionalnu sigurnost ispituju "kako bi potencijalna kupovina izgledala".

Državni sekretar Marco Rubio rekao je da se planira sastati sa svojim danskim kolegom u Washingtonu sljedeće sedmice kako bi razgovarali o Grenlandu.

Trump je u više navrata tvrdio da je Grenland od vitalnog značaja za američku nacionalnu sigurnost, navodeći njegovu stratešku lokaciju i rudno bogatstvo.

"Treba nam Grenland sa stanovišta nacionalne sigurnosti", rekao je Trump u avionu Air Force One. "Tako je strateški važan."

Izvori su rekli da su se razgovori o Grenlandu intenzivirali nakon nedavne američke operacije koja je rezultirala hvatanjem venecuelanskog lidera Nicolása Madura. Neki savjetnici Bijele kuće vide tu operaciju kao zamah za napredovanje Trumpovih dugogodišnjih geopolitičkih ciljeva.

Jedan izvor je napomenuo da, iako prijedlozi o isplatama nisu novi, oni su dobili na snazi posljednjih dana, a sada se ozbiljno razmatraju veći iznosi.

Među alternativama koje razmatraju je Sporazum o slobodnom udruživanju (COFA), sličan sporazumima koje SAD održavaju s Mikronezijom, Maršalskim Ostrvima i Palauom. Takvi aranžmani obično daju Washingtonu vojni pristup uz pružanje ekonomskih i sigurnosnih garancija.

Međutim, da bi se takav okvir primijenio, Grenland bi prvo morao steći nezavisnost od Danske. Isplate bi se teoretski mogle koristiti za poticanje podrške nezavisnosti ili za naknadni COFA sporazum.

Uprkos snažnoj podršci nezavisnosti u anketama, ekonomska zabrinutost spriječila je grenlandske zakonodavce da raspišu referendum. Istraživanja također pokazuju da većina Grenlanđana, iako otvorena za nezavisnost, ne želi postati dio Sjedinjenih Država.

Bijela kuća nije isključila vojne opcije, ali i dalje signalizira da diplomatski ili finansijski putevi ostaju poželjniji.