NATO saveznici uoči samita postigli dogovor o planovima za odgovor na potencijalni ruski napad

NATO decenijama nije vidio potrebu za vojnim planovima velikih razmjera, jer je vodio manje ratove u Afganistanu i Iraku, i smatrao je da postsovjetska Rusija više ne predstavlja egzistencijalnu prijetnju.

S najkrvavijim ratom u Evropi od 1945. koji bjesni odmah u blizini njenih granica u Ukrajini, Alijansa sada, međutim, upozorava da mora razraditi kompletno planiranje mnogo prije nego što bi izbio sukob s ravnopravnim protivnikom kao što je Moskva.

Turska je blokirala odobravanje planova zbog teksta o geografskim lokacijama kao što je Kipar.

Čelnici NATO-a okupljaju se u Vilniusu od 11. do 12. jula na samitu na kome će se razgovarati o članstvu Švedske i budućim odnosima alijanse s Ukrajinom.

Izlažući regionalne planove, NATO će također dati zemljama članicama smjernice o tome kako unaprijediti svoje snage i logistiku.

Potreba za finansiranjem te suštinske promjene jedan je od razloga zašto su čelnici spremni da podignu cilj vojne potrošnje Alijanse u Vilniusu, postavljajući trenutni cilj od dva posto nacionalnog BDP-a minimalnim zahtjevom.

Zvaničnici NATO-a procjenjuju da će biti potrebno nekoliko godina da se planovi u potpunosti provedu, iako ističu da Alijansa može odmah krenuti u bitku ako bude potrebno.