Nakon kraha vlade: Nizozemska zakazala izbore za oktobar, ankete sugerišu pad desničara

Kako je objavila nizozemska novinska agencija ANP, vlada u tehničkom mandatu je odlučila da će vanredni izbori biti organizovani na taj datum.

Inače, na prethodnim izborima održanim u novembru 2023. godine, najviše glasova osvojila je desničarska stranka PVV, koja je osvojila ukupno 37 mandata u nizozemskom parlamentu.

Uslijedili su višemjesečni pregovori o formaciji vlasti, a na kraju je postignut kompromis između četiri stranke (PVV, VVD, NSC i BBB), s tim da je najsnažnija partija pristala da odustane od mjesta premijera.

Međutim, ambicija lidera PVV-a Geerta Wildersa da postane premijer je "preživjela" ove pregovore, te nizozemski mediji sugerišu da je upravo to bio razlog za njegovo napuštanje vlade.

Ipak, pitanje je da li PVV može održati mjesto najveće partije u nizozemskom parlamentu. Ankete u ovoj zemlji sugerišu da je PVV u konstantnom padu od jula prethodne godine, kada je vlada formirana.

U trenutku formiranja vlasti, ova desničarska stranka je imala 29 posto podrške, a taj broj se "istopio" na samo 20 posto prema anketama iz maja ove godine.

Odmah iza njih nalazi se GL-PvdA, najveća opoziciona stranka, koja prema posljednjim ispitivanjima ima 19 posto podrške. Blizu vrha je i VVD, stranka koja je dugo vremena držala vlast i čiji je lider bio sadašnji generalni sekretar NATO-a Mark Rutte.

Ogroman pad, sudeći prema ovim anketama, doživjela je stranka NSC, koja je dobila čak 12 posto glasova na prethodnim parlamentarnim izborima. Njihova popularnost je u potpunosti nestala, a ankete sugerišu da je podrška za ovu stranku pala na samo jedan posto.

Sličnu sudbinu doživjela je još jedna stranka iz vlasti BBB, koja je također na jedan posto podrške, dok su kršćanske demokrate iz CDA, koje su potpuno krahirale na prethodnim izborima, vratile dio svojih glasača te im se predviđa rezultat od 12 posto.