Uprkos problemima koji su podijelili evropski kontinent poput rata u Ukrajini, migrantske krize i dužničke krize u Grčkoj, dva su događaja koji su podigli svijest građana EU o važnosti ove međunarodne organizacije.
Kako piše The Washington Post, prema analizama Bertelsmann fondacije u pet od šest najmnogoljudnijih zemalja EU u porastu je broj onih stanovnika koji podržavaju ostanak u EU dok je jedina zemlja koja bilježi pad podrške Španija.
Jedan od razloga za to su svakako rezultati referenduma u Velikoj Britaniji čiji su stanovnici opredijelili se za izlazak iz EU. Ovo je ujedno pokazalo koliko je komplikovan i skup proces napuštanja EU još posebno ako se uzme u obzir da je britanska vlada objavila da će morati posuditi oko 72 milijarde dolara tokom iduće četiri godine zbog ekonomskih posljedica Brexita.
Inače, vodeći političari i stručnjaci od samog početka upozoravali su Veliku Britaniju da će izlazak iz EU imati negativne posljedice po stanovnike ove države, a prema svemu sudeći najviše ekonomske posljedice osjetit će oni dijelovi Velike Britanije koji su najviše podržavali izlazak iz EU.
Američki mediji navode i da je oko 40 posto stanovnika Danske bilo za napuštanje EU, ali da je sada taj broj manji za gotovo 10 posto. Tu je svakako i Austrija u kojoj će se naredni mjesec održati parlamentarni izbori, a na kojima će najvjerovatnije pobijediti kandidat desnice Norbert Hofer.
Hofer se ranije zalagao da Austrija izađe iz EU, ali je nakon Brexita promijenio svoju politiku poručujući kako i nije toliko loše da njegova zemlja ostane u EU. O nagloj promjeni politike najbolje govore rezultati ankete u kojoj je za 19 posto pala podrška Austrijanaca koji bi se opredijelili za izlazak Austrije iz EU.
Drugi razlog jačanja svijesti o važnosti EU je izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a. Naime, novoizabrani predsjednik potiče strahove Evropljana koji se boje slabljenja NATO-a i jačanja saradnje SAD-a i Rusije. Posebnu prijetnju u tome vide zemlje istočne Evrope i Skandinavije čiji je strah od ruske vojske do sada samo minimiziralo prisustvo američkih vojnika u region.
Analitičari upozoravaju da je Trump već ranije rekao kako će braniti samo zemlje koje izdvajaju određeni dio GDP-a na odbrambenu potrošnju te da skoro nijedna država članica EU ne ispunjava taj kriteriji.
Simbolična je i izjava njemačkog predsjednika Joachima Gaucka koji je pozvao zemlje da se više fokusiraju na vlastitu sigurnost. Njegove riječi su bile krajnje neobične s obzirom na to da je većina njegovih prethodnika zastupala razoružanje umjesto povećanja vojne potrošnje.
Prema svim dostupnim podacima, Trumpove kontradiktorne izjave o tom pitanju zabrinule su lidere EU koji više ne mogu računati na SAD kao na pouzdanog vojnog saveznika.
Ovakav odnos subjekata međunarodnih odnosa doveo je do toga da se manje zemlje EU moraju što više oslanjati na EU koja se zalaže za jaču vojnu saradnju na evropskom kontinentu. The Washington Post zaključuje da je ironično što bi 2016. godina, za koju mnogi misle da je početak kraja EU, mogla biti godina najsnažnijeg poticaja unije.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
