Svijet
28

Najranjivija država NATO-a: Turska četiri puta tražila pomoć pakta

Piše: I. P.
Foto: EPA
Foto: EPA
Predstavnici 28 zemalja NATO-a danas će se sastati na hitnoj sjednici kako bi raspravili o turskoj umiješanosti u sirijski građanski rat.

Sastanak je sazvala Ankara kao ključna članica NATO-a, a koja je zbog niza nemilih događaja proteklih dana umiješana u sirijski konflikt bombardujući položaje Islamske države i pobunjenika iz Kurdske radničke partije.

Turska je sastanak zatražila po osnovu Članka 4 ugovora među članicama. On odobrava da svaka članica zatraži hitan samit u slučaju da su njen teritorijalni intergitet i sigurnost ugroženi.

Ovo je peti put u 66-godišnjoj historiji organizacije da se neka članica NATO-a poziva na spomenuto pravo, a četvrti put da ga iskorištava Ankara.

Članak 4. je prvi put iskorišten 2003. godine prije nego što su Sjedinjene Američke Države izvršile invaziju na Irak. Tim povodom Turska je sazvala hitan sastanak kako bi se raspravljalo o tenzijama na njenim granicama.

Drugi i treći put Ankara je sazvala sastanak u vezi sa sirijskim građanskim ratom, oba tokom 2012. godine. Prvi je održan zbog rušenja turskog izvidnog aviona, a drugi put kada je granata lansirana sa teritorije Sirije pala u tursko naselje.

Četvrti put članice je pozvala Poljska nakon što je 2014. godine Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim.

Članak 4. ne treba miješati sa Člankom 5 koji nalaže da se sve članice moraju naći na vojnom raspolaganju ukoliko je jedna od članica napadnuta. Ovaj član je iskorišten samo jednom, poslije 11. septembra 2001. godine, nakon čega su članice NATO-a, zajedno sa zemljama partnerima, uključujući i BiH, rasporedile svoje trupe u Afganistanu.

I pored činjenice da Turska graniči sa trusnim područjem Bliskog istoka, Ankara nikada do sada nije prelazila nivo svog ograničenog angažmana na oblik otvorene akcije koja je jučer dogovorena s Washingtonom, a koja će za cilj imati kreiranje sigurne zone u pojasu granice sa Sirijom.

Plan nalaže vojno savladavanje pograničnih snaga Islamse države. Ipak, za sada nije jasno na koji će način kreiranje sigurne zone imati utjecaja na kurdske pobunjenike u istom području.