Rupe u odbrani
133

Najbolje branjeni grad više nije tako siguran: Kako su ukrajinski dronovi pogodili srce Rusije

V. K.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama na Moskvu postali su sve učestaliji. Iako Moskva ima reputaciju jednog od najbolje branjenih gradova na svijetu, Ukrajinci su pronašli način da ostvare svoje ciljeve i na teritoriji glavnog grada Rusije.

Prije rata, Moskva je imala reputaciju jednog od najbolje branjenih gradova od zračnih napada. Ruska prijestolnica dobila je prvu organizovanu protivzračnu odbranu prije više od 100 godina, tačnije 1918. godine. Kako se sistem vremenom modernizovao, tako je odbrana poprimala i nove slojeve.

"Prvi od njih se zove A-135 i koristi se za borbu protiv projektila sposobnih da nose nuklearno punjenje. Ovo je naslijeđe iz Hladnog rata. Sistem A-135, koji je nasljednik sistema A-35, sastoji se od radarske mreže ranog upozorenja, glavnog radara Don-2N koji se nalazi sjeverno od Moskve i desetina lansera raketa presretača. Rusi ga stalno modernizuju, tako da je veoma moderan. Međutim, postoji jedan problem. Apsolutno nije pogodan za odbranu od dronova", navodi u analizi poljski Onet.

Za to postoje dva razloga. Prvi je taj što je sistem A-135 usmjeren na otkrivanje prijetnji iz svemira. Sistem prati putanju interkontinentalnih raketa s nuklearnim bojevim glavama koje bi, hipotetički gledano, bile usmjerene prema Moskvi.

Drugi razlog leži u samoj nepraktičnosti korištenja ovog sistema protiv dronova.

"Rakete kojima je sistem opremljen jedva su manje od projektila za koje su dizajnirani da eliminišu", navodi se.

Još jedan element moskovskog sistema protivzračne odbrane su lanseri S-400.

Radar Don-2N (Foto: Ministarstvo odbrane Rusije)
Radar Don-2N (Foto: Ministarstvo odbrane Rusije)

"Možete ih nazvati ruskim odgovorom na Patriot sisteme. Međutim, ni oni nisu baš pogodni za odbranu od bespilotnih letjelica, a razlog je sličan kao i za A-135. Stvoreni su za borbu protiv potpuno drugačije vrste prijetnje - aviona i krstarećih projektila. Problem s dronovima je taj što lete sporo, nisko i mali su objekti", pojašnjava se.

Rusi su pored ova dva sloja, stvorili još jedan nivo protivzračne odbrane - raketne sistema Pancir.

"Svaki set Pancira predstavlja autonomnu jedinicu. Detekcija, odnosno radar te rakete i topovi montirani su na jednom vozilu. Domet kompleta je nekoliko kilometara. Pancir je stvoren za borbu protiv helikoptera, ali dobro radi i protiv bespilotnih letjelica. Ovakvih setovi se koriste za zaštitu strateških objekata. Odbrambeni igrač Moskve je postao Pancir, a ne S-400", ističe se u analizi.

Ipak, ono što Rusima predstavlja problem kada je riječ o odbrani Moskve je upravo to što ne postoji dovoljno ovakvih sistema.

"Moskva je veliki grad, a ima još 1.000 km fronta i raznih objekata koje je potrebno braniti. Rusi jednostavno nemaju dovoljno ovakvih kompleta", objašnjavaju.

Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE

Ono što je najfascinantnije je da je Kijev u stanju da pogodi srce Rusije jednostavnim sredstvima. Prethodno su Ukrajinci koristili postsovjetske dronove Tu-141 i Tu-143. Ukrajinci po pravilu koriste male dronove koji mogu nositi oko 50 kilograma eksploziva.

"Njihov primarni zadatak nije uništavanje neviđenih razmjera, već prije svega podizanje duha vlastitog društva, forsiranje aktivnosti protivzračne odbrane i prisiljavanje da premještaju opremu s fronta, gdje bi se mogla koristiti npr. , za zaštitu od projektila iz lansera HIMARS", navodi se u analizi.

Dakle, Rusi sada pokušavaju da nauče lekciju koju Ukrajinci uče već duže vrijeme.

"Od kampanje zračnih udara na kritičnu infrastrukturu, koju je naredio prošle jeseni, Sergej Surovikin te redovne talase iranskih dronova koji do danas padaju na teritoriju Ukrajine, Ukrajinci su imali dovoljno vremena da usavrše načine borbe protiv ove bespilotne prijetnj . Zanimljivo je da odbrana od dronova ne mora biti 'visokotehnološka', ponekad su dovoljne metode direktno iz Drugog svjetskog rata. Dakle, Ukrajinci koriste PVO po uzoru na vrijeme Drugog svjetskog rata: mitraljeze većeg kalibra - npr. 12,7 mm - i reflektore. U pušci se prati svaka patrona kako bi mogli da vide gdje pucaju i traže dronove sa reflektorima" zaključuje se u tekstu poljskog medija.