Najave o njemačkim trupama u Ukrajini izazvale brojne reakcije, posebno glasan bio AfD

Kancelar Friedrich Merz signalizirao je spremnost na njemačko učešće u mogućoj mirovnoj misiji u Ukrajini, dok je naglasio da bi takva odluka zahtijevala koordinaciju s evropskim partnerima i njegovom vlastitom koalicijom.

Također je istakao da bi svako raspoređivanje trupa vjerovatno zahtijevalo mandat Bundestaga, što je izazov za kancelara čije je vlastito imenovanje potvrđeno tek u drugom pokušaju.

Rusija se snažno protivi raspoređivanju bilo kakvih trupa iz NATO saveza i daleko je od jasnog kako bi takva snaga uopće mogla funkcionirati.

Alice Weidel, čelnica krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD), optužila je Merzove konzervativce za ratno huškanje zbog samog razmatranja ideje o kopnenim trupama, nazvavši je "opasnom i neodgovornom."

Čak je i Merzov ministar vanjskih poslova Johann Wadephul upozorio da bi slanje trupa u Ukrajinu "vjerovatno preopteretilo" Njemačku.

U Njemačkoj vlada nelagoda zbog raspoređivanja trupa, s obzirom na nacističku prošlost i nedavne intervencije u Afganistanu i Maliju, koje su naširoko smatrane neuspjesima.

Tu je i otpor prema trošenju milijardi eura na vojnu pomoć Ukrajini dok se njemačka ekonomija sama suočava s teškoćama.

Donosioci odluka, u međuvremenu, nervozni su zbog preopterećenja njemačke vojske koja je dugo bila zanemarena, kao i zbog rizika da budu uvučeni u direktan sukob s nuklearnom silom.

Merz se nalazi u teškoj situaciji, jer je nakon pobjede na izborima ove godine obećao da će njemačke konvencionalne oružane snage učiniti najjačima u Evropi, uz podršku stotina milijardi eura novih zaduženja.

Jens Spahn, parlamentarni lider Merzove stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU), uputio je pismo poslanicima pozivajući ih da se suzdrže od javnih špekulacija o ovom pitanju, prema pismu koje je procurilo u njemačke medije.

Merzova popularnost opala je nakon dolaska na vlast, a AfD, koji zauzima Rusiji naklonjene stavove i protivi se slanju oružane pomoći Ukrajini, vodi u nacionalnim anketama uoči lokalnih izbora naredne godine.

AfD je na društvenoj mreži X objavio fotomontažu Merza kako se smiješi iznad pet mladih Nijemaca, uz natpis: "Merz želi poslati tebe u Ukrajinu? Mi ne!"

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer oba su se izjasnila u prilog raspoređivanju trupa u postratnom sporazumu, ali Nijemci su mnogo oprezniji prema toj ideji.

Prema anketi Forse naručenoj od RTL/ntv-a, 49 posto Nijemaca podržalo bi slanje vlastitih vojnika u evropske mirovne snage, dok se 45 posto protivi, u poređenju s mnogo jačim većinama u Britaniji i Francuskoj.

Skepticizam je naročito izražen u istočnoj Njemačkoj, gdje će tri savezne pokrajine održati izbore naredne godine.

Sven Schulze, pokrajinski lider Merzovog CDU-a u jednoj od tih pokrajina, Saska-Anhaltu, rekao je za magazin Stern da Bundeswehr jedva da je u stanju rasporediti trupe.

Skepticizam je još izraženiji unutar Merzovog manjeg koalicionog partnera, Socijaldemokrata, koji su tradicionalno više zagovarali angažman s Rusijom.

"Njemačka bi se trebala držati podalje od ovog pitanja. Raspoređivanje njemačkih vojnika u regiji izuzetno je teško i iz historijskih razloga", rekao je Ralf Stegner, zastupnik iz ljevičarske, pacifističnije frakcije SPD-a za Der Spiegel.

Za neke, uključujući Thomasa Roewekampa, šefa parlamentarnog odbora za odbranu iz CDU-a, njemačke trupe bile bi potrebne u slučaju trajnog prekida vatre između Rusije i Ukrajine.

"A da bi odvraćanje bilo vjerodostojno, moramo imati vojne kapacitete", rekao je za emisiju Morgenecho na radiju WDR 5.

Na pitanje o raspoređivanju, Merz je u ponedjeljak rekao da je "prerano dati konačan odgovor."