Protekle sedmice u Washingtonu su se okupili vodeći američki stručnjaci za hranu i razvoj kako bi razmotrili nove strategije za smanjenje svjetskog siromaštva i gladi.
U cijelom svijetu potražnja za hranom raste. "Broj svjetskog stanovništva raste za više od 70 miliona svake godine" - izjavila je Janet Larsen, direktorica istraživanja pri Earth Policy Institute, ekološkoj organizaciji posvećenoj održivom razvoju. Dodala je da 'u svijetu, četiri milijarde ljudi nastoji' poboljšati svoju ishranu.'
A raste, kako se čulo na konferenciji, i odvajanje hrane za proizvodnju goriva, za flote automobila.
Svjetska proizvodnja hrane ne ide u korak s povećanom potražnjom i potrebama. Tokom sedam od proteklih osam godina svijet je konzumirao više žitarica nego što ih je proizveo.
Ann Tutwiler, direktorica programa za trgovinu i razvoj Zaklade Flora Hewlett, kaže da je nedovoljno investiranje u poljoprivredu glavni razlog zašto danas potražnja za hranom nadmašuje ponudu: "Vlade zemalja u razvoju i agencije za pružanje pomoći ulažu manje novca u poljoprivredu. U razdoblju od 1980. do 2004. godine ta su ulaganja smanjena za pola."
Dok se službena pomoć za razvoj gotovo podvostručila u zadnjih pet godina, pomoć namijenjena poljoprivredi, unutar tog programa, pala je s dvadeset na petnaest posto.
Uz potražnju koja je već premašila proizvodnju, porast cijena hrani dodatno pogađa siromašne u svijetu. David Beckman, predsjednik organizacije Bread for the World, za pomoć gladnima, kaže da se povećanje cijena najteže odrazilo na 35 zemalja u kojima su primanja niska, a hrana dolazi gotovo isključivo iz uvoza.
Mnoge od tih zemalja su zemlje subsaharske Afrike. Tih 35 zemalja troši na uvoz hrane ove godine 60 milijardi dolara više nego 2006. godine.
Svjetska banka procjenjuje da bi nagli porast cijena mogao u još dublje siromaštvo gurnuti sto miliona ljudi.
Ekološki će problemi, smatra Janet Larsen, tu krizu dodatno povećati: "Čeka nas i nestašica vode. Oko 70 posto vode u svijetu odlazi na natapanje usjeva.. Navodnjavanje se potrostručilo od 1950. godine, ali potrostručilo se prekomjernim korištenjem podzemnim resursa, skretanjem toka rijeka kako se ne bi više u more ulijevale."
Za rješavanje problema hrane, u kratkoročnom smislu, kaže David Beckman, potrebno je da bogate zemlje, kao Sjedinjene Države, povećaju finansiranje programa pomoći za hranu: "Ali moramo također te dolare i bolje i pametnije trošiti. Kad dodijelimo novac za pomoć u hrani koju je moguće lokalno kupiti dobijamo, za svaki dolar, dva puta više za gladne."
Daniel Gustafson, iz organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, slaže se: "Iz dugogodišnjeg iskustva znamo da novac potrošen unutar seoske ekonomije i cirkulira unutar te zajednice što je za nju puno bolje nego da kupuje i nabavlja izvana."
Gustafson kaže da ruralna gospodarstva također imaju koristi ukoliko se poljoprivredna sredstva poput gnojiva ili sjemena mogu kupiti na lokalnom tržištu. Programi novčane pomoći malim farmerima, dodaje on, mogu im pomoći da se izvuku iz siromaštva i gladi:
"Veliki problem za gotovo svakog malog farmera je imati gotovinu u pravom trenutku. Kad ne može dobiti kredit, i ne može ga dobiti onda kad mu treba, mora prodati ono sto ima – koze, krave, štogod već ima, i sa svakom krizom situacija je za njega sve gora i gora, tone dublje i dublje Ali ako ima malo dodatnih sredstava, moći će prebroditi ne samo krizna razdoblja, već i uložiti dio novca u buduću proizvodnju."
Stručnjaci naglašavaju da su za dugoročno rješavanje krize svjetske hrane potrebna veća novčana ulaganja za razvoj poljoprivrede u zemljama s niskim prihodima, prenio je Glas Amerike.
Trener Crvene zvezde "opleo" po Feđi Dudiću: Kao stranac pokazuje veliko nepoštovanje
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
