Kako u utorak prenose evropski mediji, zaključak je studije da je zdrav i aktivan život starije populacije izravno povezan s bogatstvom nacije te s BDP-om koji se troši na brigu za "seniore".
U ranijim studijama utvrđeno je da je očekivani životni vijek u Evropi u stalnom porastu i dosegao je prosječno 78,6 godina za muškarce koji su 2005. imali 50 godina, te 83,5 za žene.
Razlika među zemljama s najkraćim i najduljim očekivanim životnim vijekom je 9,1 godina za muškarce (71,3 u Latviji u usporedbi s 80,4 u Italiji), te 6,1 godina za žene (79,3 u Latviji i 85,4 u Francuskoj).
Međutim, bilo je nejasno koliko će tih godina ljudi provesti u dobrom zdravlju i produktivno, a istraživački tim sa sveučilišta u Leicesteru pronašao je velike razlike širom Starog kontinenta.
Po studiji, 50-godišnjak iz Italije, Nizozemske, Švedske ili Malte živjet će zdravo, znači bez neke vrste invaliditeta ili većeg zdravstvenog problema koji bi ga ograničavao u aktivnostima, i kada bude imao preko 70 godina.
Istovremeno, njegov susjed iste dobi iz Mađarske, Latvije, Slovačke ili Litve živjet će zdravo deset godina kraće.
Najdulji zdravi život očekuje Dance, a najkraći Estonce, a razlika među njima je čak 14 godina.
Općenito govoreći, građani iz EU-15 imaju duži i zdraviji život od onih u deset novih zemalja, zaključuju istraživači. U komentaru se kaže da je glavni razlog razlikama u zdravlju "disparitet u tretmanu hroničnih bolesti".
Zaključci također ukazuju da će teško biti dostići cilj koji je sebi zadala EU o postizanju 50-postotne stope zaposlenosti onih između 55 i 64 godine starosti do 2010. godine.
Studija uzima u obzir statistiku iz 2005. u koju nisu uključene dvije najnovije članice EU-a, Bugarska i Rumunija.
Mladi ili iskusni: Moglo bi vas iznenaditi u kojim godinama su muškarci najprivlačniji
