Čizmica je bogato ukrašena vučedolskom ornamentikom, a pronađena je u jednoj od dviju otkopanih podnica kuća prapovijesnih Vučedolaca, a potječe iz mlađeg doba vučedolske kulture, koja je na tom, te području istočne, središnje i dijela južne Europe postojala između 2800 i 2400 godine prije Krista, rekla je Balen.
Istaknula je ornamentniku kojom je ukrašena čizmica istovjetna onoj kojom je ukrašena poznata Vučedolska golubica, pronađena 1938. na susjednom lokalitetu, a potječe također iz razdoblja vučedolske kulture.
O vučedolskom lokalitetu govorio je dugogodišnji istraživač i voditelj Arheološke škole koju na Vučedolu pohađaju hrvatski studenti arheologije, prof. Aleksandar Durman s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. On je zajedno s polaznicima škole nedaleko od sonde koja se istražuje, počeo gradnju vučedolske prapovijesne kuće kako bi se rekonstruirao način života i stanovanja tadašnjih stanovnika tog prostora.
"Namjeravamo ostvariti suradnju sa solunskim sveučilištem jer se kraj toga grčkog grada nalazi najjužniji lokalitet vučedolske kulture koja se na drugoj strani širila do linije Vučedol-Trst-Salzburg-Prag-granica Poljske", naveo je prof. Durman.
Podsjetio je kako sustavna istraživanja na Vučedolu, kao središtu ondašnje metalurške industrije, traju, uz prekid tijekom Domovinskog rata, još od 1984. godine.
Konačna je svrha arheoloških istraživanja Vučedola izgradnja Arheološko-turističkog parka Vučedol u kojem će se posjetiteljima na suvremen i zanimljiv način predstaviti svi dosezi vučedolske kulture, rekao je prof. Durman.
Istraživanja na Vučedolu provode se u sklopu projekta "Vukovar-Vučedol-Ilok" Vlade RH i Razvojne banke Vijeća Europe.
