"Ono što smo učinili je ludo i monstruozno, prekrili smo čitave gradove kasetnim bombama", rekao je neimenovani komandant, na koga se poziva uticajni izraelski list "Haarec".
Uz to su vojnici iz artiljerijskih jedinica posvjedočili da je armija koristila fosforne granate za vrijeme jednomjesečnog rata, zabranjene na osnovu međunarodnog zakona. Po njihovim tvrdnjima većina takvih granata je ispaljena u deset posljednjih dana rata.
Komandant raketne jedinice je rekao da su korištene platforme za ispaljivanje više raketa, uprkos činjenici da su krajnje neprecizne. Kasetne bombe, čiji svi dijelovi ne eksplodiraju prilikom udara, ostaju na tlu i predstavljaju opasnost jer od njih ginu ljudi dugo poslije završetka rata.
Vjeruje se da u južnom Libanu ima oko 500.000 neeksplodirane municije. Otkako je 14. augusta primirje stupilo na snagu poginulo je od te municije 12 libanskih civila. Komandant na koga se poziva Haarec navodi da je u cilju da se nadomjesti nepreciznost korištenog oružja, bojno polje bilo preplavljeno municijom.
Odgovarajući na tu izjavu, u kanceleriji portparola izraelske armije (IDF) je izdato saopćenje da "međunarodni zakon ne uključuje sveopštu zabranu upotrebe kasetnih bombi" i da "konvencija o konvencionalnom oružju ne proglašava zabranu (fosfornog oružja), već principe regulisanja upotrebe takvog oružja".
"Iz razumljivih operativnih razloga, izraelska armija ne daje detalja o oružju koje posjeduje", dodaje se u saopćenju i naglašava da IDF koristi "samo metode i oružje koje je dozvoljeno na osnovu međunarodnog zakona. Artiljerijska vatra uopšte, uključujući platfmorme za ispaljivanje više raketa je korištena samo u odgovoru na napade na Izrael".
Rat izraelske vojske i libanskog Hezbolaha počeo je 12. jula, nakon otmice dvojice izraelskih vojnika u prekograničnom napadu gerilaca. U tom sukobu koji je trajao 33 dana poginulo je gotovo 1.200 ljudi u Libanu, najviše civila i 157 Izraelaca, uglavnom vojnika.
