Predstavnik ruskog Ministarstva vanjskih poslova Rusije Mihail Kaminjin izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin na samitu NATO-a u Bukureštu, od 2. do 4. aprila, jasno izložio rusku poziciju, koja se sastoji u tome da će pojavljivanje na ruskim granicama snažnog vojnog bloka za Rusiju predstavljati direktnu prijetnju njenoj sigurnosti.
"Saopćenja da taj proces nije usmjeren protiv Rusije ne mogu nas zadovoljiti", rekao je Kaminjin.
Načelnik Generalštaba ruske vojske Balujevski je izjavio da će "Rusija poduzeti aktivnosti usmjerene na osiguranje svojih interesa u blizini državnih granica".
"To neće biti samo vojne mjere, bit će to mjere i drugog karaktera", rekao je on, ne želeći da precizira u ovom trenutku koje bi mjere Rusija u tom slučaju poduzela.
Svojevrsno upozorenje Ukrajini jučer je uputio predsjednik odbora za pitanja Zajednice nezavisnih država i veze s dijasporom Aleksej Ostrovski, ističući da bi Rusija, u slučaju ukrajinskog učlanjenja u NATO, mogla da pokrene pitanje statusa poluotoka Krim i razmotri sporazume koji su postignuti u vrijeme Nikite Hruščova.
Poluotok Krim je, na 300-godišnjicu ujedinjenja Rusije i Ukrajine, 1954. godine, Hruščov predao pod administrativnu upravu Kijevu, uz davanje saveznog statusa Sevastopolju. Sporazumom o prijateljstvu i saradnji iz 1997. koji su potpisali Boris Jeljcin i Leonid Kučma potvrđena je teritorijalna cjelovitost Rusije i Ukrajine i nepovredivost postojećih granica.
Zamjenik Ostrovskog, Konstantin Zatulin, rekao je za današnju "Komsomolskuju pravdu" da se sadašnja Ukrajina pojavila na karti svijeta kao rezultat odsustva ruskih teritorijalnih pretenzija, što je propisano Sporazumom o prijateljstvu i saradnji iz 1999. godine.
U tom sporazumu, podsjetio je Zatulin, navedeno je da teritorija jedne zemlje ne može da se koristi za prijetnje sigurnosti drugoj.
Prema njegovim riječima, upravo to će se dogoditi ako Ukrajina bude primljena u NATO, a Rusija je na to Kijev upozoravala i za vrijeme Jeljcinovog mandata i za vrijeme mandata Vladimira Putina.
"Ističem da NATO odlično zna fundamentalni pravni značaj tog dokumenta i da rok njegove važnosti ističe za tačno godinu dana", rekao je Zatulin dodajući da u slučaju otkazivanja od produženja sporazuma drugu stranu treba obavijestiti najkasnije oktobra ove godine.
Od nešto više od dva miliona stanovnika Autonomne Republike Krim, po popisu iz 2001. godine, oko 60 posto čine Rusi, Ukrajinaca je 24,3 posto, a "krimskih Turaka" ili Tatara - protjeranih za vrijeme Drugog svjetskog rata, koji se sada vraćaju na poluostrvo, bilo je 12 posto.
