Sergej Prihotko izjavio je za ruske medije da se nada će razgovori dvojice državnika voditi boljoj suradnji u rješavanju međunarodnih sigurnosnih problema.
Prihotko smatra da je američka kritika o nazadovanju demokratije u Rusiji 'nepravedna' te 'rezultat predrasuda'.
Washington je u nizu navrata izrazio zabrinutost zbog sve češćeg maltretiranja ruskih demokratskih aktivista te novih zakonskih ograničenja koja se odnose na rad nevladinih organizacija.
Sjedinjene Države i Rusija imaju različite poglede u vezi s Kosovom te u vezi s američkim namjerama da se u Poljskoj i Češkoj postavi proturaketni štit. Washington tvrdi da se radi o odbrani od mogućih iranskih projektila, dok Moskva smatra da je riječ o političkom, a ne vojnom pitanju.
Ruski predsjednik Vladimir Putin otputovat će danas u dvodnevnu posjetu Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će razgovarati s američkim predsjednikom Georgeom Bushom o rješavanju pitanja Kosova, kao jednom od ključnih međunarodnih i regionalnih problema.
Prema najavi Putinovog savjetnika Sergeja Prihotka, Rusija želi na samitu dvojice predsjednika na imanju porodice Bush ozbiljan razgovor o "kosovskom pitanju".
„Kosovo je zaoštreno pitanje, ruska strana namjerava o njemu ozbiljno razgovarati", rekao je Prihotko najavljujući susret u petak.
Po Prihotku, cilj zvanične Moskve da budu "iskorištene šanse da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda obnovi pregovore između Beograda i Prištine na uravnoteženoj osnovi" i da se dođe do kompromisa o statusu južne srpske pokrajine koji bi odobrilo najutjecajnije tijelo svjetske organizacije "i koje ne bi stvaralo negativne presedane u različitim regionima svijeta".
Savjetnik ruskog predsjednika se takođe usprotivio tome da se "da se jedna zemlja kažnjava zbog aktivnosti prethodnog režima, dijeljenjem njene teritorije i protivno njenoj volji".
"Danas Kosovo, sutra neka druga zemlja - nama se to ne dopada", rekao je on.
Razlike između Moskve i Washingtona - o kojima je otvoreno sa ruske strane početkom februara ove godine govorio šef diplomatije Sergej Lavrov po povratku iz posjete Washingtonu nazivajući ih principijelnim i zalažući se za nastavak pregovora ostale su do danas, kada se u VS razmatraju različiti prijedlozi za rezoluciju koje distribuiraju SAD s pojedinim evropskim zemljama.
Govoreći o verziji rezolucije kojom bi Kosovo dobilo "po automatizmu" nezavisnost poslije četveromjesečnih pregovora, ministar Lavrov je pozdravio prihvatanje zalaganja za nastavak pregovora i shvatanja da je neophodno izbjeći neopravdanu žurbu
Istovremeno je Lavrov upozorio da se Rusija "ne može saglasiti s prijedlogom da po isteku nekog roka, u slučaju izostanka rezultata prihvatljivog za strane, automatski, bez rezolucije VS UN, stupi na snagu plan (specijalnog izaslanika UN Marttija) Ahtisaarija, tj. da Kosovo postane de jure nezavisno".
"Shema odgođene automatske nezavisnosti Kosova za nas je neprihvatljiva", istakao je šef ruske diplomatije.
Moskva smatra da je tako jedna strana - kosovski Albanci - u tom slučaju direktno zainteresovana za propast tih pregovora.
U četvrtak uvečer SAD, Velika Britanija i Francuska predstavili su i četvrti "američko-evropski nacrt", ali jedan ruski diplomat u sjedištu UN-a ocijenio da je riječ o unošenju kozmetičkih popravki, kojima se - suprotno tvrdnjama zapadnih diplomata - izašlo u susret ne Rusiji, nego Kataru, Južnoj Africi i Indoneziji s namjerom dobijanja šire podrške u VS.
Rusija odbija da prihvati tvrdnje Zapada da je Kosovo "poseban slučaj" i smatra da se "presedanski karakter" rješenja tog pitanja ne može izbjeći unošenjem takve odredbe, jer presedane stvara praksa.
Još jedan važan stav Moskve kada je riječ o pitanju Kosova jest i insistiranje da se samo kroz pregovore dođe do saglasnosti strana u konfliktu, odnosno protivljenje usvajanju rješenja koje ne bi prihvatila Srbija.
Pitanje Kosova jedno je u nizu oko čijeg rješavanja u ovom trenutku ne postoji saglasnost Moskve i Washingtona, a pojedini analitičari u Rusiji smatraju da bi posljednji "veliki susret" dvojice lidera u ovoj godini, u neformalnoj i otvorenoj atmosferi, mogao da bude šansa da se nesuglasice bar donekle izglade kako odnosi dvije zemlje ne bi ličili na period iz vremena hladnog rata.
Ruski mediji ne očekuju ni po jednom od pitanja veliki proboj i navode da su i jedan i drugi lider okupirani i drugim mislima: predstojećim predsjedničkim i parlamentarnim izborima i nasljeđem koje će ostaviti svojim narodima kada se povuku sa položaja, Putin početkom sljedeće, a Bush 2009. godine.
Prema najavama u Moskvi, u centru pažnje tokom razgovora bit će pitanja sigurnosti, prije svega napori usmjereni na neširenje nuklearnog oružja i upotrebu atomske energije u miroljubive svrhe, iransko i sjevernokorejsko nuklearno pitanje, sukob na Bliskom istoku, kao i planovi SAD-a da razmjeste elemente protivraketne odbrane u istočnoj Evropi. Govoreći o kriznim tačkama, savjetnik Prihotko je rekao da je prije početka borbe "protiv zamišljenih prijetnji" potrebno "sjesti i odrediti kakva je situacija", odnosno gdje se, kada i da li se uopće mogu pojaviti prijetnje a da se potom može stupati u zajedničke akcije, bez jednostranih poteza.
Iz SAD-a ruski predsjednik će se uputiti u Gvatemalu, gdje će učestvovati na svečanom otvaranju 119. sjednice Međunarodnog olimpijskog komiteta, koji će razmatrati kandidature Rusije, Austrije i Južne Koreje za Zimske olimpijske igre 2014. godine.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
