Moskovljani i Ukrajinci: Ko su zapravo pravi Rusi?

Zelenski, kojemu je apel zanimljiv, rekao je da je zahtijevao pažljivu historijsku i kulturnu analizu te je naložio premijeru da se to ispita.

Mnogi u Ukrajini smatraju da je Moskva korištenjem naziva Rusija, koji se izvorno odnosio (i) na teritorij današnje Ukrajine, prisvojila baštinu prve istočnoslavenske države koja je prihvatila kršćansku vjeru, Kijevske Rusije. O ranoj historiji dostupno je vrlo malo izvora. Najstarija hronika Kijevske Rusije kaže da su slavenska plemena u 9. stoljeću plaćala poreze Varjazima (Vikinzima).

Prvi zapisi

Uprkos tome što su ih uspjeli otjerati natrag preko mora i počeli sami vladati, ubrzo je među njima počeli dolaziti do nesuglasica. Plemena su se počela međusobno boriti, vladalo je bezakonje.Nesuglasice su se pretvorile u ratove, pa su si naposljetku rekli:

"Hajdemo naći kneza koji će nam vladati i suditi nam po našim običajima'. I odoše preko mora k Varjazima. Ti se Varjazi zvahu Rusini, kao što su se jedni zvali Šveđani, a drugi Normani, Angli i Goti (Gotlanderi). Čudi, Slaveni, Merjani, Vepsi i Kriviči rekoše Rusinima : 'Naša je zemlja velika i bogata, ali u njoj nema reda. Zato dođite i vladajte nad nama kao knezovi.' Tri brata su se odazvala sa svojom rodbinom i doveli sa sobom sve Rusine", stoji u pomenutoj hronici.

Varjazi odnosno Rusini su se prvo naselili u Ladogi, u blizini današnjeg Sankt Peterburga, a zatim su se preselili na jug u Novgorod i dalje u Kijev. Ljetopis kaže da je oko 860. godine Varjag Rurik izabran za vladara svih slavenskih i finskih plemena u Novgorodu . Smatra se utemeljiteljem prve ruske dinastije.

Rjurikovi, koji su sebi počeli davati slavenska imena, vladali su Kijevskom Rusijom do 1240., Kneževinom Galicijom i Volinijom do 14. stoljeća i Velikim kneževstvom Moskve do 16. stoljeća, kada je Fedor I., sin Ivana Groznog, bez muškog potomstva i skandinavsku kuću naslijedili su Guduni tatarskog porijekla.

Jedan od Rurikovih potomaka bila je velika kneginja Katarina Velika, koja se udala za Petra III iz porodice Romanov i ujedinio je dvije dinastije. Upravo za vrijeme njezine vladavine Rusija je, nakon pobjede u rusko-turskim ratovima, anektirala "Novorusiju" današnji južni dio Ukrajine i Krim.

Promjena imena

Savremena ukrajinska historiografija poziva se na nekoliko evropskih dokumenata s početka 18. stoljeća, prije vremena Petra I. Velikog , u kojima se područje sjeveroistočno od Kijeva naziva Moskovija. Prema njihovom uvjerenju, car Petar je promijenio ime Moskovije u Rusija kako bi prisvojio nasljeđe i povijest Kijevske Rusije. Pobjedom u ratu protiv Švedske, Petar I je veliki dio današnje Ukrajine stavio pod vlast Moskve.

"Moskva, Rusija tajge, mongolska, divlja, životinjska", napisao je svojedobno pisac Aleksej Nikolajevič Tolstoj. Citat koji ukrajinski krugovi s prednošću koriste za prikaz despotske Moskovije, za razliku od evropskog nasljeđa Kijeva.

Jesu li Ukrajinci pravi Rurikovi nasljednici, "pravi" Rusi?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odgovorio je na peticiju i nazvao je zanimljivom idejom. Zelenski je rekao da je peticiji potrebna pažljiva historijska i kulturološka studija s obzirom na međunarodne pravne posljedice. Pritom nije isključio njegovo usvajanje, prenosi Politico.

"U svjetlu navedenog, obratio sam se premijeru Ukrajine sa zahtjevom za njegovu sveobuhvatnu obradu, posebno uz uključivanje naučnih institucija", kazao je Zelenski.

Podnositelj peticije kaže da je promjena imena opravdana jer "uništava lažni ruski narativ o zajedničkom nasljeđu s Ukrajinom" i također "sprečava miješanje u historiju Kijevske Rusije" .

"Za strance su nazivi Rus' (kako je Kijevska Rus označena na starim kartama) i Rusija, 'Russie' i Russland' gotovo isti, kao da je to naziv jedne zemlje koja je tokom vremena doživjela određene promjene i prijevode na različite jezike", napisala je Shahvorostova u peticiji.

"To dovodi do zabune na međunarodnoj razini. Pišu se beletristike, snimaju filmovi u kojima se Rusija predstavlja kao Ruska, što je nedopustivo", dodala je.

Vrijedi podsjetiti i na prijeratni zapis ruskog predsjednika Vladimira Putina , koji je 2021. u dugom eseju pod naslovom "O historijskom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca" ustvrdio da su Rusija, Ukrajina i Bjelorusija "jedno narod i jedna cjelina" i da je ukrajinski suverenitet "moguć samo u partnerstvu s Rusijom" .

Na Zapadu je njegov esej okarakteriziran kao "historijski revizionizam" i "jasan izraz imperijalističkih tendencija" . Ukrajinski prijedlog možda se može shvatiti i kao odgovor na Putinov prošlogodišnji pamflet.

Na ukrajinske inicijative već su odgovorili u Rusiji, gdje kažu da se radi o provokaciji.

"To je još jedan dokaz pokušaja stvaranja anti-Rusije", rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova . Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je međutim rekao da je to "apsurdan prijedlog" i dodao da će Rusija ostati Rusija.