Španija ima stopu nezaposlenosti od gotovo 20 posto, veliki budžetski deficit, značajno zadužen privatni sektor i slabe izglede za rast, što bi moglo da učini zaduženost te zemlje metom za špekulacije, ukoliko problemi zvanične Atine postanu "zarazni" za eurozonu, navodi se u analizi.
Nemogućnost Grčke da vrati dugove bi povećala pritisak na euro, ali bi šteta vjerovatno bila ograničena, jer ta država doprinosi bruto domaćem proizvodu (BDP) šesnaestočlane eurozone sa manje od tri posto.
Španska dužnička kriza bi, međutim, bila mnogo veći problem za EU, zato što je privreda te zemlje četvrta po veličini u eurozoni i doprinosi njenom ukupnom BDP-u sa gotovo 12 posto.
"Uniji bi veliku glavobolju zadalo kad bi se kriza proširila sa Grčke na Portugal, zato što bi sljedeća zemlja na redu vjerovatno bila Španija. To bi predstavljalo mnogo veći problem za eurozonu u cjelini i bilo bi ga mnogo teže riješiti", ocijenila je analitičarka briselskog Centra za evropske političke studije Cinzia Alcidi.
Članice EU nisu obećale nikakvu novčanu pomoć Grčkoj ali, imajući na umu da se kriza može proširiti i na države poput Španije, one sada razmatraju ideju osnivanja Evropskog monetarnog fonda koji bi nudio pomoć u eventualnim budućim krizama. Međutim, čak i takav fond bi imao poteškoća u slučaju Španije, ukazuju analitičari.
"Kad je riječ o Španiji, iznos neophodnih sredstava bi bio mnogo veći nego u slučaju Grčke i veoma je teško zamisliti kako bi oni mogli da obezbijede tolika sredstva", izjavio je Zsolt Darvas iz istraživačke agencije "Brigel" sa sjedištem u Briselu.
Problemi Španije su u velikoj mjeri izazvani pucanjem "mjehura nekretnina", što je pogodilo sektor građevinarstva od kojeg je privreda postala previše zavisna, pa su mnogi ljudi i kompanije završili u velikim dugovima.
Španski odnos duga prema BDP-u je i dalje ispod granice EU od 60 posto i značajno je niži od grčkog, pa se očekuje da će ta zemlja imati veoma malo ili nimalo problema u kratkoročnom servisiranju duga.
S druge strane, budžetski deficit Španije je lani porastao na 11,4 posto BDP-a i ekonomisti dovode u pitanje da li zvanični Madrid može da ispuni prognozu privrednog rasta do 2013. godine od 1,5 posto.
Mnogo toga zavisi od sposobnosti ili volje vlade premijera Hosea Luisa Rodrigesa Sapatera da primjeni mjere štednje i izvrši reforme u cilju podsticaja rasta, povećanja produktivnosti na tržištu rada i smanjenja troškova poslovanja.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
