Mladi u Evropi: Podrška demokratiji opada, autoritarizam u usponu

Većina evropske generacije Z, njih 57 posto, preferira demokratiju u odnosu na bilo koji drugi oblik vladavine. Stope podrške značajno su varirale, međutim, dostižući samo 48 posto u Poljskoj i samo oko 52 posto u Španiji i Francuskoj, s najvišom podrškom u Njemačkoj, gdje je ona iznosila 71 posto, prenosi The Guardian.

Više od jedne petine, tačnije 21 posto mladih dalo bi šansu autoritarnoj vladavini pod određenim okolnostima. Najviše njih je u Italiji sa 24 posto, a najmanje u Njemačkoj sa 15 posto. U Francuskoj, Španiji i Poljskoj ta brojka je iznosila 23 posto.

Skoro jedna od 10 osoba u svim zemljama rekla je da im nije važno da li je njihova vlada demokratska ili ne, dok dodatnih 14 posto nije znalo ili nije odgovorilo na postavljeno pitanje.

Thorsten Faas, politikolog na Slobodnom univerzitetu u Berlinu, koji je radio na studiji, rekao je: "Među ljudima koji sebe vide kao politički desno od centra i osjećaju se ekonomski nepovoljno, njihova podrška demokratiji pada".

Studija je provedena u aprilu i maju. Više od 6.700 ljudi starosti između 16 i 26 godina u Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, Španiji, Italiji, Grčkoj i Poljskoj odgovorilo je na deveto godišnje istraživanje instituta YouGov za Tui fondaciju, koja finansira projekte posvećene mladima u Evropi.

Četrdeset osam posto ispitanika brine da je demokratski sistem u njihovoj zemlji ugrožen, uključujući 61 posto u Njemačkoj, gdje ekonomija, najveća u Evropi, posrće, a krajnja desnica je ostvarila značajan napredak, dijelom potaknut povećanom podrškom mladih birača.

Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, uspon Kine i potpuna ruska invazija na Ukrajinu pomjerili su moć dalje od Evrope u percepciji ispitanika, pri čemu samo 42% njih smatra EU među tri najveća globalna igrača.

Uprkos Brexitu, taj broj je bio najviši među Britancima - 50 posto. Od ispitanika u Velikoj Britaniji, 73 posto je željelo povratak u EU, dok je skoro polovina mladih Evropljana 47 posto tražila jače veze između EU i Velike Britanije.

Rastuća polarizacija također tjera mlade Evropljane na ideološke margine, ali u tom procesu se pojavila značajna rodna podjela.

Skoro svaka peta osoba opisala se kao politički desno od centra, u odnosu na 14 posto u 2021. godini, dok se 33 posto nazvalo centristima, 32 posto ljevičarima, a 16 posto se deklarisalo kao neopredjeljeni.

Žene u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji identificirale su se kao progresivne u većem broju nego prije četiri godine, dok su mladi muškarci u Poljskoj i Grčkoj postali konzervativniji u istom periodu.

Podrška strožim ograničenjima migracija porasla je u svim oblastima od 2021. godine, sa 26 posto na 38 posto.

Većina mladih Evropljana izrazila je nadu u potencijal EU, a dvoje od troje je u velikoj mjeri podržalo ostanak svoje zemlje u bloku. Međutim, 39 posto je opisalo EU kao ne baš demokratsku, a samo 6 posto je reklo da njihove nacionalne vlade dobro funkcionišu, s malo potrebe za značajnim promjenama.

Više od polovine – 53 posto njih smatra da je EU previše fokusirana na detalje i trivijalne stvari. Željeli bi da se blok uhvati u koštac s visokim troškovima života, ojača odbranu od vanjskih prijetnji i stvori bolje uslove za kompanije kako bi unaprijedile ekonomiju.