Euroskeptični češki predsjednik Vaclav Klaus uvjetuju svoj potpis na zakon o ratifikaciji Lisabonskog ugovora, koji je prošao u oba doma češkog parlamenta, izuzećem od odredbi Povelje o temeljnim pravima koja je sastavni dio Lisabonskog ugovora.
Klaus tvrdi da bi zahvaljujući toj povelji potomci sudetskih Nijemaca mogli zaobići češko pravosuđe i početi masovno podnositi zahtjev za povrat imovine, koja ima je oduzeta tzv. Benešovim dekretima krajem Drugog svjetskog rata.
"Još nemamo odgovor na češke zahtjeve, sada se vode razgovori koji se odnose na Povelju o temeljnim pravima", izjavila je na konferenciji za novinare švedska ministrica za evropske poslove Cecila Malstroem.
"Još vodimo razgovore s predsjednikom Klausom i češkom vladom kako bismo pronašli rješenje, s kojim se moraju složiti ostalih 26 zemalja članica. Predsjednik Evropskog vijeća švedski premijer Fredrik Reinfeldt nastavlja konsultacije nadajući se dobroj i plodnoj raspravi u četvrtak navečer (na samitu EU-a). Hoćemo li tada imati odgovor, sada je prerano reći", rekla je Malstroem.
Konsultacije se vode oko političke deklaracije kojom bi se Češkoj zagarantovalo izuzeće iz Povelje o temeljnim pravima. Oko toga se moraju složiti sve zemlje članice, pri čemu svi naglašavaju da se time ne smije otvoriti pitanje ponovne ratifikacije Lisabonskog ugovora u ostalim zemljama članicama. Međutim, ako se Češkoj ponudi takvu garanciju, isto će tražiti i Slovačka.
Slovačka ne može prihvatiti ishod sadašnjih razgovora između Češke i švedskog predsjedništva EU-a o izuzeću od odredbi Povelje o temeljnim pravima koji bi je stavio u pravno i politički nejednaku situaciju u odnosu na Češku.
Slovačka insistira da je ona zajedno s Češkom ravnopravna sljednica bivše Čehoslovačke i stoga tvrdi da ona ne može imati manji stepen zaštite od Češke. Osim sudetskih Nijemaca, Beneševim dekretima protjeran je i veći broj Mađara iz Slovačke.
Ministrica Malstroem je u ponedjeljak više puta istakla da se Povelja o temeljnim pravima ne može koristiti retroaktivno i slijedom toga ni na koji način ne mogu poništiti Beneševe dekrete.
Klausov zahtjev ionako svi tumači kao pokušaj da sačuva obraz jer je uvidio da ne može spriječiti stupanje na snagu Lisabonskog ugovora te stoga nastoji dobiti nešto zauzvrat kako bi pokazao da njegovo protivljenje nije bilo uzalud.
Osim pitanja kako odgovoriti na Klausov zahtjev, mora se još čekati i na očitovanje češkog ustavnog suda na zahtjev 17 senatora, bliskih predsjedniku Klausu, koji su zatražili da se preispita je li Lisabonski ugovor u skladu sa češkim ustavom. Rasprava o tome zahtjevu održat će se sutra, a odluka bi trebala biti poznata početkom sljedeće sedmice.
Upravo zbog toga čelnici EU-a na samitu u četvrtak i petak neće moći donijeti odluku o imenima ljudi koji će obavljati dužnost predsjednika Evropskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku politiku, dviju novih dužnosti koje uvodi Lisabonski ugovor.
"Bez pravne jasnoće (u vezi s Lisabonskim ugovorom) ne možemo pristupiti imenovanjima", rekla je ministrica Malstroem.
Stoga se već govori o vanrednom samitu sredinom novembra na kojem bi se odlučivalo ko će zauzeti te pozicije kao i o imenima povjerenika nove Evropske komisije.
Ministri vanjskih poslova u utorak nastavljaju sastanak raspravom o vanjskopolitičkim temama, među kojima i o Bosni i Hercegovini.
