Tužitelji su u svojoj završnoj riječi u januaru ove godine zatražili kaznu doživotnog zatvora za Martića objašnjavajući kako su njegova zlodjela bila posebno teška i počinjena tokom dugog vremenskog perioda pa zato opravdavaju izricanje najteže kazne predviđene Statutom Haškog suda.
Odbrana je tražila njegovo puštanje na slobodu. Martića, bivšeg ministra unutarnjih poslova i predsjednika tzv. Republike Srpske Krajine tužiteljstvo je teretilo za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene od augusta 1991. do augusta 1995. progonom, istrebljenjem, ubojstvima, zatvaranjima, mučenjima, deportacijom, bezobzirnim razaranjem i pljačkom na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Martić je osuđen kao sudionik udruženoga zločinačkog pothvata koji je vodio bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević te kao sudionik etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva s dijelova hrvatskog teritorija.
Također je osuđen za granatiranje Zagreba u maju 1995. godine te za niz drugih zločina počinjenih nad hrvatskim civilima u selima od Saborskog do Škabrnje u kojima su ubijene stotine ljudi, uglavnom staraca i žena.
