Prema njegovim riječima, kriza hrane je samo simptom, i to jedan od simptoma opće krize svjetskoga sustava. Svijest o pravome karakteru i o stvarnim uzrocima te krize još nije postala sveprisutna, smatra Mesić.
"A stvar je krajnje jednostavna: cijene hrane rastu, hrane je sve manje, zbog visokih cijena ona je dostupna sve manjem broju ljudi. Rezultat: ljudi gladuju. A neposredni rezultat toga je da se gladni ljudi bune", istaknuo je.
Ne počnu li se stvari rješavati sustavno, revolt gladnih, odnosno migracije velikog broja ljudi iz onih dijelova svijeta u kojima se gladuje u one u kojima hrane još ima, postat će svakodnevica, upozorio je predsjednik.
"Okidači" krize hrane uključuju rast cijena energenata, posljedice klimatskih promjena, špekulacije na tržištima novca, povećanu potrebu za hranom u zemljama u gospodarskom usponu, te pitanje pretvaranja hrane u gorivo, rekao je Mesić.
"Uvjeren sam da su svoju ulogu u pokretanju globalne krize odigrala npravedna pravila svjetske trgovine, ali i licemjerje međunarodnih finansijskih institucija", kazao je.
Prema njegovim riječima, s krizom hrane treba se boriti poduzimanjem usklađenih i pojačanih napora usmjerenih na investiranje u infrastrukturu i u razvoj poljoprivrede, u proizvodnju hrane, te donošenjem sustavnih mjera.
"Ništa nije dano za sva vremena. Ništa nije vječno. Promjene su jedina konstanta razvoja ljudske vrste, razvoja naše civilizacije. Oslobodimo se, dakle, iluzije da ne možemo ili ne smijemo probiti okvire sistema u kojemu je organiziran današnji svijet. Ako je potrebno učiniti iskorak u nešto novo, učinimo ga", poručio je hrvatski predsjednik sudionicima konferencije u Petri, javila je Hina.
Ova međunarodna konferencija o svjetskim problemima okupila je dobitnike Nobelove nagrade, državnike i političare te istaknute osobe javnoga života iz niza zemalja.
