Svijet
0

Meron predložio mjere za ubrzanje rada ICTY-a

FENA
Predsjednik Haškog tribunala (ICTY) Theodor Meron u srijedu je usmeno izvijestio Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) o trenutnom stanju u radu suda, predlažući više mjera za ubrzanje rada kako bi se svi preostali postupci dovršili do kraja 2014. godine.

Meron je rekao da se na ICTY-u trenutno vode suđenja za 35 osoba.

Kazao je kako se predviđa da će iduće godine biti izrečene presude u šest predmeta, te da bi presuda Radovanu Karadžiću trebala biti izrečena tokom 2014. godine. Za 2013. je najavio presude u pet predmeta.

"Još uvijek je nemoguće predvidjeti kada će biti izrečene presude nedavno hapšenje Ratku Mladiću i Goranu Hadžiću, istakao je Meron, dodajući da će se poduzeti svi napori kako bi njihova suđenja bila dovršena do kraja 2014., za kada je predviđen završetak rada suda.

Među mjerama za ubrzavanja rada, predložio je povjeravanje vođenja brojnih predmeta za uvredu suda, kojih je trenutno 10, privremenim „ad litem“ sucima, kako bi se stalni suci rastjeretili za dovršenje bitnih predmeta.

Također je predložio skraćenje na pola vremena potrebnog za prijevode presuda, od kojih neki traju 18 i više mjeseci. U tu je svrhu predložio zapošljavanje dodatnih prevoditelja ili povjeravanje prevođenja ugovornim suradnicima. Meron je predložio i da se olakša zapošljavanje pripravnika na ICTY-u, kako bi se ublažile teškoće s odljevom sudskog osoblja.

Meron, američki sudija koji je 17. novembra po drugi puta preuzeo predsjedavanje ICTY-em, izrazio je priznanje svom prethodniku, sucu Patricku Robinsonu, ističući da podržava njegovo ustrajno zalaganje za osnivanje zaklade za isplatu odšteta žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije.

Naglasio je da nedavno hapšenje Mladića i Hadžića znači da više nema bjegunaca i da su "sve žive osobe koje je optužio ITCY, izvedene ili će biti izvedene pred sud, bilo pred tribunal ili pred nacionalne sudove", što je ocijenio značajnim postignućem.

Posebno je istakao važnost pomoći ICTY-a nacionalnim pravosuđima u BiH, Srbiji i Hrvatskoj, koja danas "uspješno procesuiraju ratne zločine".