"Članak 101 Konvencije o pomorskom pravu definira piratstvo kao ilegalni čin nasilja ili otimanja, pljačke od strane posade ili putnika nekog privatnog broda ili letjelice nekog drugog broda ili letjelice na otvorenom moru ili izvan jurisdikcije neke države", navodi J. Peter Pham, stručnjak je za pomorsku sigurnost na Sveučilištu James Madison u Harrisonburgu, u Virdžiniji.
Prema Međunarodnom pomorskom uredu, sa sjedištem u Londonu, organizacije koja prati zločine počinjene na otvorenom moru, za međunarodni pomorski promet najopasnije su vode uz obalu Somalije – uključujući tu i Adenski zaljev, izvještava VoA u nedjelju.
Međunarodni pomorski ured kaže da je prošla godina za pirate bila do sada najuspješnija. Uzevši u obzir učestalost napada i otmica, prva tri mjeseca ove godine, 2009. bit će još za njih bolja - 61 brod je napadnut, u usporedbi sa samo šest u prvom kvartalu prošle godine.
U nastojanju da se bori protiv piratstva uz somalsku obalu, međunarodna zajednica je posljednjih godina slala brodove ratnih mornarica da patroliraju tim područjem. U tim posebnim snagama nalaze se plovila Sjedinjenih Država i Evropske unije. Rusija, Kina i Indija također imaju svoje brodove u tome području.
Analitičari poput Rogera Middletona kažu da dolazi do komplikacija kad se pirati zarobe: "Iskreno govoreći, u većini slučajeva kad mornarica zarobi pirate, možda im se oduzme oružje, možda im se oduzme brod i onda se uglavnom puštaju na slobodu. Pravno gledano, situacija je pomalo nejasna u vezi s tim kad je moguće kazneno goniti pirate i koliko će to biti djelotvorno. Ono što uistinu brine jeste da zarobite neke pirate, odvezete ih u Pariz, naprimjer, sud odbaci tužbu, a pirati su se besplatno uspjeli domoći Evrope."
Stručnjak za pomorstvo pri korporaciji RAND Peter Chalk kaže da puštanje pirata na slobodu predstavlja uistinu problem: "Vratite li ih natrag u Somaliju, naprimjer, s jedne strane možda ih jednostavno oslobađate, jer ako se vrate u priobalne zajednice, te zajednice imaju interes da ih zaštite. Međutim, ako ih vratite u područja gdje su, recimo, na vlasti islamistički entiteti, sva je prilika da će biti pogubljeni, i to postavlja pitanje ljudskih prava. Tako da će oni često jednostavno biti ostavljeni da plutaju na brodu blizu obale – i poslije toga mogu ići kamo god žele".
Analitičari kažu da se pirati puštaju na slobodu zbog toga što mnoge zemlje nisu spremne da ih kazneno gone ili nemaju konkretne zakone kojima se kažnjava piratstvo.
U nastojanju da se to popravi jedan broj zemalja, uključujući Sjedinjene Države i zemlje Evropske unije, potpisao je sporazum s Kenijom, zemljom koja je geografski najbliža Somaliji. Kenija prema tom dokumentu ima jurisdikciju za kazneno gonjenje pirata.
Roger Middleton kaže da na papiru Kenija ima sva potrebna oruđa da se nosi s piratima: "Međutim, ima izvjesne nedostatke u kapacitetima – u Keniji postoje samo otprilike tri suca koja su kvalificirana za vođenje ovakvih predmeta. Kenijski pravni sustav već je vrlo opterećen u smislu kapaciteta sudova, odvjetnika i mjesta u zatvorima. Dakle, postoje neka ozbiljna ograničenja u pogledu sposobnosti Kenije da se nosi s tim problemom".
Svi se stručnjaci slažu da je najvažniji aspekt problema piratstva – problem vakuuma vlasti u samoj Somaliji. Analitičari kažu da će piratstvo cvjetati svog dok u se Somaliji ne uspostavi djelotvorna državne vlast.
Jovana Joksimović svoju vitku figuru duguje ovom sportu, a omiljenog slatkiša se ne odriče
