Svijet
0

Mase izbjeglica napuštaju Irak

FENA
Foto: AFP
Foto: AFP
Kriza u Iraku se već sada može uporediti s najvećom izbjegličkom krizom na Bliskom istoku, onom iz 1948. godine kada su deseci hiljada Palestinaca, nakon proglašenja Izraela, pobjegli iz svoje domovine.

Prema Ujedinjenim narodima, u Jordanu, Siriji, Libanu, Jemenu i Egiptu nastanilo se do sada oko dva miliona Iračana. Svakog mjeseca Irak napusti gotovo tri hiljade ljudi. Najviše izbjeglica su prihvatili Jordan i Sirija – svaka zemlja više od 800 hiljada. Broj raseljenih osoba u Iraku također je velik.

Bježeći pred vjerskim nasiljem na "sigurniju lokaciju", unutar zemlje preselilo se gotovo dva miliona Iračana. Svakog mjeseca to mora učiniti oko 50 hiljada Iračana. Većina izbjeglica je izgubila svu svoju imovinu i zavisi o humanitarnoj pomoći.

Fawaz Gerges, predavač na njujorškom koledžu Sarah Lawrence kazao je VoA-i da ove činjenice ukazuju na potpuni kolaps iračkog društva.

"Upitani da li bi napustili domovinu kada bi to sebi mogli priuštiti, 70 posto Iračana odgovorilo je potvrdno. Ova kriza odražava slom jedne od inače najbogatijih zemalja u arapskom svijetu. U prošlosti trend je bio obrnut – deseci ako ne i stotine hiljada Sirijica, Egipćana, Jordanaca i Libanaca odlazile su na rad u Irak. Iz njega su odlazili sa zaradom koju su onda trošili u svojim zemljama", kazao je Gerges.

Stručnjaci kažu da su Sirija i Jordan, razmjerno siromašne zemlje, do sada vrlo solidno udomile stotine hiljada izbjeglica.

"Sirija je prihvatila izbjeglice bez vidljivih problema. Nema znakova da je njihova infrastruktura zbog toga u pitanju. Slično je i u Jordanu. Javnost se žali na rast troškova stanovanja, međutim, općenito govoreći, obje su se zemlje adaptirale vrlo dobro", smatra Marina Ottaway iz Fondacije Carnegie za međunarodni mir.

Iračke izbjeglice sada čine jednu osminu jordanskog stanovništva. Među njima ima sunita, šiita i kršćana, što mijenja demografsku sliku Jordana, kazao je Juan Cole, profesor srednjoistočne povijesti na Sveučilištu Michigan.

"Moderni Jordan se u demografskom smislu dijeli na Palestince koji su izbjegli s teritorija Izraela te Zapadne obale, a s druge strane je većinom beduinsko stanovništvo koje ja živjelo na istočnoj obali rijeke Jordan. Te dvije skupine su do sada bile razmjerno jednake veličine i režim je uvijek nastojao uspostaviti neku vrstu ravnoteže. Sada mu je u vezi s tim možda i dobro došla pojava treće demografske grupe – izbjeglica iz Iraka", kazao je Cole.

U Siriji pak situacija možda i nije tako dobra jer, kaže Juan Cole, Iračani traže kvalitetniju humanitarnu pomoć a lokalnom stanovništvu smeta dolazak većeg broja iračkih šiita. Procjenjuje se da će se većina izbjeglica vratiti u Irak kada zemlja postane sigurnija. No, ako se to ne dogodi uskoro, posljedica će biti – destabilizacije cijele regije.

"Mnogi od nas koji se bave humanitarnim radom očekivali su ovakvu krizu prije nekoliko godina, na početku rata. Tada do nje nije došlo. Ova današnja kriza može se usporediti s izbjegličkom krizom u Afganistanu za vrijeme sovjetske okupacije. Međunarodna zajednica bi trebala poduzeti nešto, i to vrlo brzo. Ljudi odlaze iz Iraka jer im je ugrožena sigurnost", smatra Michal Kocher iz Međunarodnog odbora za izbjeglice, nevladine organizacije čije je sjedište u New Yorku.

Većina analitičara upozorava da se kriza s iračkim izbjeglicama neće moći beskrajno zadržavati u granicama regije. S izbjeglicama iz Iraka uskoro će se možda morati suočiti i zapadne zemlje.