Foto: AFP
Marokanci su podržali ustavne reforme koje je predložio kralj Mohammed Šesti kao odgovor na prodemokratske proteste u zemlji.
Na osnovu prebrojanih skoro svih glasova, 98,5 posto glasalo je za ustavne promjene, rekao je ministar unutrašnjih poslova Taib Cherkaoui, prenosi BBC.
Novi ustav garantuje da će vlada imati izvršna ovlaštenja, ali zadržava kralja na čelu armije, vjerskih institucija i sudstva. Kralj bi i dalje imao pravo da raspusti parlament, ali ne jednostrano, kao što je sada slučaj.
Kralj je rekao da će reforme osnažiti nezavisnost pravosuđa, borbu protiv korupcije, garantovati slobodu izražvanja i prava polova i da će berberski jezik postati zvanični zajedno sa arapskim.
Time, ipak, nisu uvaženi zahtjevi opozicionog omladinskog pokreta "20. februar", koji želi proglašavanje parlamentarne monarhije u kojoj bi kraljeva ovlaštenja bila pod kontrolom izabranih poslanika.
Ustupci kralja uslijedili su nakon protesta tokom "arapskog proljeća".
Odziv na jučerašnjem referendumu iznosio je oko 73 posto, rekli su zvaničnici, prenosi BBC.
Kralj Mohammed je ranije opisao reforme kao "odlučujuću sudbinsku promjenu" u zemlji.
Sve glavne političke partije u zemlji, sindikati, građanske grupe, religijski lideri i mediji apelovali su na Marokance da glasaju za novi Ustav.
Omladinski pokret "20. februar" organizovao je proreformske demonstracije preko društvenih mreža Facebook i YouTube okupivši hiljade na ulicama glavnog grada. Oni su tražili bojkot glasanja.
"Odbijamo ponuđene reforme. One i dalje ostavljaju jednog igrača na sceni", rekao je jedan od koordinatora Pokreta Najib Chawki Reutersu.
Ukoliko se potvrde rezultati glasanja kralj će i dalje ostati šef države, vojnih snaga i vjerskih institucija u Maroku, ali premijer, koji će se birati iz najveće partije u parlamentu, preuzeće mjesto šefa vlade.
EU podržala je reforme u Maroku rekavši da je to jasno opredjeljenje za demokratiju.
Maroko se suočava sa snažnim ekonomskim izazovima uz visoku stopu nezaposlenosti i porast broja siromašnih.
Kralj Mohammed (47) došao je na vlast 1999. godine nakon smrti oca kralja Hasana Drugog i na čelu je arapske dinastije koja vlada najduže na svijetu.
Narodnim ustancima zbačeni su predsjednici Tunisa i Egipta, Zine al-Abidin Ben Ali i Hosni Mubarak.
Možda vas zanima
Pokazalo istraživanje
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Prvi smo ga posjetili
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
Vezani članci
