Manji broj žrtava istočnih Nijemaca na Berlinskom zidu

''Do sada smo polazili od toga da je do 1.000 ljudi poginulo na unutrašnjoj granici u pokušajima da pređu na Zapad - bilo da su ih pritom ubile granične službe DDR-a ili da su na drugi način stradali. Taj broj se kreće od 600 do 800 osoba'', rekla je šefica projekta Historijskog centra Berlinski zid Maria Noke.

''Mi sada izučavamo svaku životnu priču i dolazimo do zaključka da su mnogi za koje smo vjerovali da su mrtvi ustvari živi'', rekla je predstavnica ovog centra.

Skoro 28 godina je Berlinski zid bio simbol podjele Nijemaca i postojanja dvije Njemačke i za to vrijeme su, iako su svaki pokušaj prelaska iz DDR-a vlasti žestoko kažnjavale, ljudi uvijek iznova pokušavali da pređu na ''drugu stranu'', sve do 9. novembra 1989. godine, kada je zid srušen.

Iako se kao Dan njemačkog ujedinjenja obilježava 3. oktobar, dan kada je formalno-pravno Njemačka ujedinjena, u sjećanjima građana je više ostao 9. novembar, dan kada je, zahvaljujući hrabrosti građana, a i samih pojedinaca, pao Berlinski zid.

I danas, 18 godina poslije, kada 83 miliona Nijemaca živi u zajedničkoj državi koju vodi upravo istočna Njemica, kancelarka Angela Merkel, postoje i dalje vidljive razlike između siromašnijeg i zaduženijeg Istoka i dobrostojećeg Zapada zemlje.

Ekonomisti i dalje imaju ''crne prognoze'' kada je riječ o razvijenom Zapadu i nerazvijenom Istoku i procjenjuju da će te razlike biti vidljive i po isteku 2020. godine, kada će se okončati Pakt solidarnosti II koji predviđa do tog vremena izdvajanje oko 156 milijardi eura na njemački Istok.