Tri primjeraka povelje iz 1217. i jedan iz 1225., koji predstavljaju samo četvrtinu preostalih rukopisa Magna karte iz 13. stoljeća u svijetu, čuvaju se u ovoj biblioteci daleko od očiju javnosti kako bi se izbjegla moguća oštećenja.
Odluka da se ova dragocjena zbirka, jedinstvena u svijetu, izloži na jedan dan donesena je u znak obilježavanja aukcijske prodaje jedinog primjerka povelje u privatnim rukama koji će biti stavljen na licitaciju idućeg utorka u New Yorku.
Taj primjerak, vlasništvo teksaškog milijardera Rossa Perota, bit će stavljen na aukciju u organizaciji aukcijske kuće Sotheby's, s početnom cijenom od 15 miliona funti, prenijele su agencije.
Magna karta, čiji je puni naziv Magna carta libertatum ili u prijevodu s latinskog Velika povelja sloboda, dokument je koji je 1215. godine u mjestu Runnymedes, nadomak Londona, potpisao engleski kralj John Bez Zemlje (1199-1216).
Kralj je povelju potpisao pod snažnim pritiskom pobunjenih barona koji su zauzeli London u znak protesta zbog njegove samovolje i neograničene moći.
Ljutiti baroni ispisali su povelju na pergamentu kojom se ograničavala monarhova moć i kojom je vladar mogao doći pod udar zakona ako ne bi poštivao principe sadržane u njoj.
U zamjenu za garantiranje feudalnih prava u povelji, baroni su se obavezali na vjernost engleskom prijestolju.
Tokom vremena zahtjevi iz ovoga historijskog dokumenta, koji sadrži nekoliko temeljnih principa, kao što je onaj da nijedan čovjek nije iznad zakona pa makar bio kralj, prerasli su u osnove svih građanskih prava.
Magna karta se smatra prvim korakom u dugoj historijskoj borbi za ustavnost i vladavinu prava i prethodnicom svih današnjih građanskih ustava u demokratskim zemljama.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
