Maduro u tajnim pregovorima s Trumpom: Tražio odlazak uz bogatstvo, plan se urušio u minuti

Prema tvrdnjama sagovornika koje je prenio The Telegraph, dogovor je propao jer je Maduro insistirao na potpunoj amnestiji za oko stotinu najviših zvaničnika režima.

Telefonski razgovor, koji je trajao oko 15 minuta, otkrio je duboke razlike u stavovima dvojice lidera. Dok je Trump, koji javno priznaje Edmunda Gonzaleza za legitimnog predsjednika Venezuele nakon spornih izbora 2024., predlagao da Maduro emigrira u Rusiju ili Kinu, venezuelanski predsjednik želio je ostati u zapadnoj hemisferi, najradije u Kubi. Kao kompromisna opcija naknadno se spominjao Katar.

Maduro je u srijedu potvrdio da je razgovor održan "prije desetak dana".

Otkrivanje ovog pokušaja tajnog dogovora dolazi u trenutku kada Washington pojačava pritisak na Caracas. Sjedinjene Američke Države rasporedile su snažne pomorske snage u Karibima, a Trump je u utorak izjavio kako je "blizu" pokretanja udara na venezuelansku teritoriju.

"Znamo gdje žive ‘loši momci’, i vrlo brzo ćemo djelovati", poručio je predsjednik SAD-a, dok njegovi zvaničnici navode da Maduro i najuži krug žive "na posuđeno vrijeme".

Već ranije, u augustu, Washington je udvostručio nagradu za informacije koje vode hapšenju Madura, sada iznosi 50 miliona dolara. Prema pisanju The New York Timesa, Maduro mijenja adresu spavanja svake noći, oslanjajući se na kubanske tjelohranitelje zbog straha od atentata ili unutrašnje pobune.

Trump ponudio "meku opciju", ali uz ograničenja

U razgovoru s Maduro­m, Trump je ponudio "mekši izlaz": amnestiju za predsjednika, njegovu suprugu i sina, uz garanciju da može napustiti zemlju ako odmah podnese ostavku.

Prema izvorima, Maduro je tražio dozvolu da ponese 200 miliona dolara, vjerovatno iz fondova zamrznutih pod američkim sankcijama. Međutim, to nije bilo sporno.

Problem je nastao kada je zahtijevao da se amnestija proširi na desetine najbližih saradnika, te da ključni ljudi režima učestvuju u prelaznoj vladi koja bi kasnije organizovala slobodne izbore. Takav scenarij Washington nije mogao prihvatiti, prvenstveno zato što bi široka amnestija ostavila netaknutim tzv. Kartel de los Soles, mrežu vojnih i političkih aktera koju SAD smatra ključnim elementom venezuelanske narko-operacije i označava je kao "stranu terorističku organizaciju".

Jedan od izvora tvrdi da je Maduro "zapeo između čekića i nakovnja": ako prihvati dogovor i prepusti najbliže saradnike pravdi, rizikuje osvetu iznutra; ako odbije, rizikuje američku silu.

Vanessa Neumann, bivša izaslanica venezuelanske opozicije u Londonu, kaže da ne iznenađuje što obje strane traže način da Maduro ode.

"Trump mora procijeniti bi li Madurov odlazak bio percipiran kao njegova pobjeda", ističe Neumann. "Ako dio Kartela de los Soles ostane netaknut, postavlja se pitanje koliko je to zapravo politička pobjeda za njega."

Američka administracija suočava se i s pritiskom kod kuće: dio Trumpove MAGA baze oštro se protivi ulasku u novu stranu intervenciju. U međuvremenu, održavanje masivnog vojnog rasporeda u Karibima košta stotine miliona dolara, samo operativni troškovi nosača aviona USS Gerald R. Ford procjenjuju se na preko 6 miliona dolara dnevno.

Neumann kaže da su eventualne mete za udare već odavno identifikovane zahvaljujući godinama američkog izviđanja.

"Ako Maduro nastavi razvlačiti pregovore bez stvarne namjere da pristane na kompromis, mislim da će najmanje što možemo očekivati biti udari na komandna i kontrolna mjesta", dodaje ona.

Od razgovora s Trumpom, Madurova pozicija u regiji dodatno je oslabila. Porazi lijevih saveznika na izborima u Hondurasu i u Svetom Vincentu i Grenadinima dodatno su narušili njegovu regionalnu političku mrežu podrške.

Američki pritisak, unutrašnje nezadovoljstvo i Madurovo oklijevanje da pronađe "meki izlaz" stavljaju Venezuelu pred neizvjesne sedmice, dok Washington mjeri koliko dugo je još spreman čekati.