Maduro prkosi Washingtonu i pokazuje mišiće: "Nema šanse da američki vojnici kroče u Venezuelu"
Maduro je u obraćanju vojnicima poručio da "nema šanse" da američke trupe uđu u njegovu zemlju te naglasio da je vojska spremna odbraniti suverenitet. "Danas smo jači nego jučer, danas smo spremniji da branimo mir, suverenitet i teritorijalni integritet", izjavio je, prema navodima državne agencije Venezolana de Noticias.
Paralelno s vojnim vježbama, ambasador Venezuele pri Ujedinjenim nacijama Samuel Moncada sastao se sa generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterresom, protestirajući zbog američkog vojnog prisustva. Moncada je ocijenio da je riječ o "propagandnoj operaciji" kojom Washington pokušava opravdati eventualnu vojnu intervenciju. "Govore da šalju i nuklearnu podmornicu… Apsurdno je pomisliti da se protiv trgovine drogom bori nuklearnim podmornicama", poručio je.
Venezuelan President Maduro stages a show of force as US warships deploy near Venezuela.pic.twitter.com/5LtAwKHrPv
— Clash Report (@clashreport) August 29, 2025
Američki zvaničnici, međutim, tvrde da je raspoređivanje brodova povezano s operacijama protiv narko-kartela u kojima, kako navode, učestvuju i strukture povezane s venecuelanskom vlašću. P
rema informacijama Reutersa, u regiji se već nalazi sedam američkih ratnih brodova i jedna nuklearna podmornica, a ukupno više od 4.500 američkih vojnika, uključujući 2.200 marinaca. Operacija je pokrenuta nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa optužila Madura i njegovu vladu za veze s trgovinom kokainom.
Kao odgovor, Caracas je poslao ratne brodove i bespilotne letjelice u patrolu duž obale, te pokrenuo kampanju regrutacije hiljada pripadnika milicije. Na granici s Kolumbijom raspoređeno je dodatnih 15.000 vojnika, dok je Maduro zahvalio Bogoti što je i sama poslala 25.000 vojnika na pogranično područje radi borbe protiv "narko-terorističkih bandi".
Iako Washington nije javno prijetio invazijom, američke optužbe fokusirane su na takozvani "Kartel sunca", koji su označili terorističkom organizacijom i za čije vođenje optužuju samog Madura. Sjedinjene Države su za njegovo hapšenje ponudile nagradu od 50 miliona dolara. Maduro, s druge strane, tvrdi da je riječ o pokušaju smjene vlasti i režimskog prevrata.
Ono što je zanimljivo je činjenica da Venezuela raspolaže jednim od najrazvijenijih programa bespilotnih letjelica u Latinskoj Americi – razvijenim uz višegodišnju pomoć Irana. Još 2012. predsjednik Hugo Chávez predstavio je javnosti prve domaće dronove, a danas, prema izvještajima istraživačkih centara u Washingtonu, Caracas posjeduje i modele naoružane eksplozivom, inspirisane iranskim konstrukcijama.
Stručnjaci smatraju da bi saradnja s Teheranom mogla Venezuelu pretvoriti u regionalni centar za proizvodnju iranskih kamikaza-dronova. Već sada se procjenjuje da su iranski instruktori i tehničari i dalje ključni u njihovom održavanju i razvoju.
I dok Caracas vojnu mobilizaciju predstavlja kao odbranu mira i suvereniteta, Washington cijelu situaciju posmatra u širem kontekstu jačanja iranskog utjecaja u Latinskoj Americi. Time je Karipsko more ponovo postalo poprište geopolitičkog nadmudrivanja između Sjedinjenih Država i njihovih protivnika.