Made in Germany: Njemačka pretekla Kinu i postala četvrti najveći svjetski izvoznik oružja na svijetu

Novi globalni izvještaj o transferima naoružanja, koji je objavio Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI), pokazuje da je Njemačka prestigla Kinu i postala četvrti najveći izvoznik naoružanja u svijetu u periodu 2021-2025.

Godišnja procjena obuhvata transfere velikih konvencionalnih sistema širom svijeta i pokazuje da se Njemačka po ukupnom obimu izvoza pomjerila ispred Kine.

Promjena je povezana s rastom potražnje u Evropi nakon nedavnih sukoba, povećanom vojnom pomoći Ukrajini i padom ruskog izvoza, što je preoblikovalo strukturu međunarodnog tržišta naoružanja tokom petogodišnjeg perioda.

Prema analizi SIPRI-ja, pet najvećih izvoznika velikih konvencionalnih sistema između 2021. i 2025. godine bili su Sjedinjene Američke Države, Francuska, Rusija, Njemačka i Kina. Zajedno su ove države činile oko 70 posto ukupnog svjetskog izvoza naoružanja.

Sjedinjene Američke Države zadržale su uvjerljivo vodstvo na globalnom tržištu. Podaci SIPRI-ja pokazuju da je SAD učestvovao sa 42 posto u svjetskom izvozu naoružanja u posmatranom periodu, uz rast isporuka od 27 posto u odnosu na prethodnih pet godina.

Francuska je zauzela drugo mjesto s tržišnim udjelom od 9,8 posto, a najveće mušterije bili su Indija, Egipat i Grčka, što odražava kontinuiranu potražnju za francuskim borbenim avionima, pomorskim platformama i sistemima protivzračne odbrane.

Rusija, koja je historijski bila jedan od dominantnih izvoznika vojne opreme, pala je na treće mjesto s udjelom od oko 6,8 posto. SIPRI navodi da je ruski izvoz naoružanja pao za oko 64 posto u poređenju s prethodnim petogodišnjim periodom.

Njemačka je preuzela četvrtu poziciju s približno 5,7 posto svjetskog tržišta. Prema izvještaju, oko 24 posto njemačkog izvoza naoružanja u tom periodu isporučeno je Ukrajini.

Kina je završila na petom mjestu, s tržišnim udjelom od oko 5,6 posto. SIPRI bilježi da je Pakistan ostao najveći kupac kineskog naoružanja, s udjelom od približno 80 posto u ukupnom kineskom izvozu oružja u inostranstvo.

U izvještaju se rast pozicije Njemačke djelimično povezuje s posljedicama rata između Rusije i Ukrajine. Vojna pomoć Njemačke Ukrajini, koja se u analizi tretira kao izvoz naoružanja, u kombinaciji s rastućom evropskom potražnjom za njemačkim sistemima protivzračne odbrane i oklopnim vozilima, doprinijela je njenom usponu na ljestvici.

Istovremeno, smanjena ruska izvozna aktivnost otvorila je prostor na globalnom tržištu. Prema SIPRI-ju, evropski dobavljači, uključujući Njemačku, Francusku i Italiju, iskoristili su ovaj pomak jer kupci traže alternative ruskim sistemima.

Izvještaj ukazuje i na strukturne promjene u kineskoj odbrambenoj industriji. Posljednjih godina Peking se sve više fokusira na modernizaciju vlastitih oružanih snaga i širenje domaće proizvodnje naprednih sistema naoružanja, pa je veći dio industrijskih kapaciteta usmjeren na unutrašnje potrebe umjesto na izvoz.

SIPRI se u procjenama fokusira na transfere velikih konvencionalnih sistema poput borbenih aviona, sistema protivzračne odbrane, tenkova, artiljerije, ratnih brodova i raketnih platformi. Institut prati dugoročne obrasce isporuka umjesto kratkoročnih najava ugovora, kako bi pružio širu sliku globalne trgovine naoružanjem.

Baza podataka se sastavlja korištenjem javno dostupnih izvora, vladinih objava i informacija iz industrije, na osnovu kojih se procjenjuju obim i pravci međunarodnih tokova oružja.