Politička kriza
36

Macron pod pritiskom: Hoće li raspisati prijevremene izbore ili podnijeti ostavku?

Piše: A. Ku.
Protiv Macrona su se okrenuli njegovi dojučerašnji saveznici (Foto: Reuters)
Protiv Macrona su se okrenuli njegovi dojučerašnji saveznici (Foto: Reuters)
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je pod intenzivnim pritiskom da raspiše prijevremene parlamentarne izbore ili da podnese ostavku.

Njegovi bivši saveznici se, kako piše Guardian, pridružuju njegovim protivnicima u zahtjevu da preduzme mjere kako bi se okončala spiralna politička kriza u drugoj najvećoj ekonomiji EU.

Édouard Philippe, koji je bio premijer od 2017. do 2020. godine, pozvao je Macrona da podnese ostavku.

Rekao je da bi Macron trebao raspisati prijevremene predsjedničke izbore nakon što se usvoji budžet za sljedeću godinu. Macron je ponovo izabran u aprilu 2022. godine na petogodišnji mandat, ali od prijevremenih zakonodavnih izbora 2024. godine, njegovi imenovani premijeri nisu uspjeli okupiti parlamentarnu većinu za usvajanje budžeta.

Philippe, za kojeg ankete pokazuju da je najbolje plasirani kandidat za vođenje političkog centra na sljedećim predsjedničkim izborima, nije bio jedini među Macronovim bivšim premijerima koji se distancirao od ugroženog šefa države.

Gabriel Attal, čiji je kratki mandat najmlađeg francuskog premijera u historiji završio prošle godine kada je Macron raspisao prijevremene izbore koji su doveli do raspuštanja sadašnjeg francuskog parlamenta, rekao je da više ne razumije predsjednikove odluke.

Francuska je u političkoj krizi više od godinu dana otkako su izbori 2024. godine, raspisani kao odgovor na uspjehe krajnje desnice na izborima za Evropski parlament te godine, doveli do toga da je parlament podijeljen između tri manje-više jednaka bloka - ljevice, krajnje desnice i Macronovog saveza desnog centra, bez većine.

Macron je također više puta insistirao da neće podnijeti ostavku prije isteka svog mandata 2027. godine.

Politička kriza se odvija u kontekstu produbljivanja finansijskih problema Francuske, odnos duga i BDP-a je treći najveći u EU i gotovo dvostruko veći od gornje granice dozvoljene pravilima EU, kao i njen projektovani budžetski deficit od skoro 6%.