Ljevica u Španiji pod vodstvom Sancheza napravila veliku koaliciju za Senat, žele srušiti apsolutnu većinu desničara

Koalicija pod imenom "Senat napretka" okuplja socijaliste, Ujedinjenu ljevicu (IU), Pokret Sumar, Compromís, Más Madrid, Aragonsku uniju (Chunta Aragonesista), Batzarre i Més. Podemos zvanično nije dio saveza, ali bi mogao predložiti kandidate ako se ostale stranke saglase. Dogovor ne važi u Kataloniji i na Kanarskim ostrvima, osim na ostrvu La Gomera.

Lijevi blok se nada da će u brojnim provincijama postati najjača snaga i potisnuti Narodnu partiju (PP). Ujedinjenje bi trebalo spriječiti da desetine hiljada glasova ostanu bez predstavnika, a desnica je podijeljena jer Vox raste na račun PP-a. U ovom sazivu PP je Senat koristio kao glavno oružje protiv Vlade.

Dogovor u posljednji čas

Rok za prijavu koalicija istekao je u petak u 23.59 sati. Pregovore je usporila neizvjesnost oko toga hoće li se Podemos pridružiti Širokom frontu, kao i pokušaji da se u front uključe sve stranke koje su 2023. nastupile zajedno za Kongres pod imenom Sumar.

Neke federacije PSOE-a ranije su same sklopile dogovore. Na Balearskim ostrvima socijalisti su udružili snage s Més-om, s ciljem da osvoje pet od šest senatorskih mjesta. Takav savez im je 2023. donio senatora za Ibizu.

U Madridu je zajednička kandidatura imala podršku vodstva jer je 2023. jedini senator socijalista u regiji izabran s milion glasova, dok Sumar s više od 400.000 glasova nije osvojio nijedno mjesto. U Andaluziji socijalisti u Sevilli, gdje imaju tri senatora, idu samostalno. U Cádizu, Málagi, Córdobi, Jaénu, Granadi i Almeríji imali su po jedno mjesto.

U Kataloniji savez nije bio potreban jer je Socijalistička partija Katalonije (PSC) gotovo sigurna da će sama osvojiti 12 senatora, a preostala četiri pripala bi ERC-u.

"PSOE ne teži samo pobjedi u Kongresu i široj progresivnoj većini u narednom parlamentu. Želimo osvojiti i Senat", izjavio je premijer Pedro Sánchez u četvrtak po dolasku na Evropsko vijeće u Briselu.

U sjedištu PSOE-a strahovali su da bi PP i Vox mogli postupiti isto i bar u nekim regijama zajedno izaći na izbore za Senat.

Prva tri mjesta na listi

Dogovor su ispregovarali Rebeca Torró, sekretarka za organizaciju PSOE-a, i Enrique Santiago, generalni sekretar Komunističke partije i poslanik Sumara. Prijava koalicije ne zahtijeva gotove liste kandidata, koje se predaju od 21. do 26. oktobra. Stranke sada imaju deset dana da dogovore prva tri mjesta na zajedničkim listama, a PSOE želi zadržati dva od tri.

Prema El Paísu, ljevica bi tako mogla dobiti i do 40 mjesta više. Platforma Senatori za demokratiju, koja je posredovala u pregovorima, izračunala je da bi koalicija predvođena socijalistima mogla osvojiti 112 mjesta, dok bi PP pao na 84.

Za razliku od ranijih prilika, ideja je ovaj put naišla na široku podršku unutar PSOE-a. Torrin prethodnik Santos Cerdán 2023. je odbijao slične prijedloge regionalnih lidera stranke.

Sistem nagrađuje najjačeg

Senat ima 266 članova, od kojih se 208 bira direktno, a 58 imenuju regionalni parlamenti. PP je 2023. osvojio 120 mjesta, 37 više nego 2019. godine, dok je PSOE pao s 93 na 72 senatora.

Izborni sistem snažno nagrađuje stranku s najviše glasova, koja u većini provincija osvaja tri od četiri mjesta, dok druga dobija jedno, a ostale nijedno. Na prošlim izborima PP je s 34,7 posto glasova dobio 57,7 posto mjesta u Senatu, a PSOE s 32,5 posto glasova 35 posto mjesta. Sumar je s 11 posto glasova ostao bez ijednog senatora.

Iako je PSOE vladao Španijom 29 godina od 1977., u Senatu je dobio najviše glasova na samo šest od 16 parlamentarnih izbora.

Ulog: Ustavni sud i sudstvo

Sve ankete osim one državnog instituta CIS predviđaju promjenu vlasti, s Albertom Núñezom Feijóom kao premijerom i Santiagom Abascalom kao potpredsjednikom. Kontrola Senata ljevici bi u tom slučaju dala predah.

Senat bi u narednim sedmicama trebao imenovati četiri nove sudije Ustavnog suda, koji sada ima progresivnu većinu. Mandati tih sudija istekli su prije godinu, a njihova zamjena mogla bi konzervativnom bloku olakšati preuzimanje kontrole nad sudom. Senat će 2029. odlučivati i o obnovi polovine Generalnog vijeća sudstva.

Apsolutna većina PP-a omogućila je i pokretanje rekordnih sedam istražnih komisija o korupcijskim aferama koje su potresale Vladu.