Sistem u kvaru?

Kuda plovi njemačka semafor koalicija: Trepćuće žuto svjetlo sve je češća pojava

Koalicija koju vode SPD, FDP i Zeleni ulazi u niz sukoba (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
Koalicija koju vode SPD, FDP i Zeleni ulazi u niz sukoba (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
Piše: Vedad Karić
09.06.2023. u 22:27

Iako je kraj dugogodišnje vladavine demokršćana Njemačkom te dolazak koalicije SPD-a, FDP-a i Zelenih krajem 2021. godine dočekan sa optimizmom, čini se kako u semafor koaliciji stvari odavno ne stoje baš najbolje te da je trepćuće žuto svjetlo koje označava kvar u sistemu sve češća pojava.

Nakon dolaska na vlast te raspodjele pozicija kao i imenovanjem Olafa Scholza za kancelara države, socijaldemokrate, liberali i zeleni krenuli su u realizaciju programa koji je dogovoren krajem 2021. godine, a koji na 138 stranica obuhvata plan rada nove vlada u periodu od 2021. do 2025. godine.

"Promjena predstavlja napredak kada se životi ljudi poboljšaju i kada se pojave nove prilike koje želimo iskoristiti. Tako shvatamo glavne zadatke. Potrebna je hrabrost, odlučnost i dobre ideje. To nam je potrebno u borbi protiv klimatske krize, za digitalizaciju, osiguranje prosperiteta te moderno i slobodno društvo. To je osnova koalicionog sporazuma između SPD-a, FDP-a i Zelenih. Savez za slobodu, pravdu i održivost", naveli su tada predstavnici nove koalicije.

Ulogu kancelara preuzeo je Olaf Scholz (SPD), šefica diplomatije postala je udarna igla Zelenih Annalena Baerbock, a kormilo u ministarstvu finansija preuzeo je lider njemačkih liberala Christian Lindner. Iako se već tada govorilo kako će pojedine razlike unutar koalicije biti teško pomiriti, optimizam i želja za potpuno novom političkom paradigmom na neki način potisnula je glasove svih onih koji su govorili o tome kako je spoj u semafor koaliciji disfunkcionalan za državu.

Semafor koalicija upravlja Njemačkom od kraja 2021. godine (Foto: EPA-EFE)
Semafor koalicija upravlja Njemačkom od kraja 2021. godine (Foto: EPA-EFE)

Početkom 2022. godine i ruskom agresijom na Ukrajinu, svijet je doživio brojne promjene što je natjeralo i zvaničnike da mijenjaju kako svoje vanjskopolitičke tako i one planove koji se odnose na unutrašnju politiku. To je naročito potreslo Njemačku koja je tako, gotovo preko noći, morala donijeti odluku o raskidu svojih veza sa Rusijom koje su se prije svega odnosile na saradnju u oblasti energetike što je svakako prijeko neophodan segment za održivost njemačke ekonomije.

Kako je vrijeme odmicalo i kako je dolazio period za donošenje brojnih i ključnih odluka koje se odnose prije svega na sektore finansija i energetike, tako su se počele javljati i prve “čarke” unutar semafor koalicije.

Lindner, Habeck i Scholz - koalicija koja ne govori jednim glasom (Foto: EPA-EFE)
Lindner, Habeck i Scholz - koalicija koja ne govori jednim glasom (Foto: EPA-EFE)

To se naročito odnosilo na pitanje produženja vijeka trajanja njemačkih nuklearnih elektrana gdje su u sukob došli ministar finansija Christian Lindner te ministar za ekonomska pitanja i klimatske mjere Robert Habeck. Pored problema rada nuklearnih elektrana, ministri su se uspjeli javno posvađati i oko drugih pitanja koja uključuju PDV, ali i niz socijalnih programa.

U međuvremenu, sukobi su se prenijeli i na druga ministarstva, a koalicija koja je na vlast stigla sa pretpostavkom da trebaju djelovati ujedinjeno, sve češće djeluje kao raštiman orkestar.

Svađe na gotovo svakoj temi

Tim povodom o stanju njemačke koalicione vlade, ali i o brojnim problemima koji su aktuelni, a koji opterećavaju odnose tri stranke za Klix.ba govorio je Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu.

"Ogromna većina građana Njemačke nije zadovoljna radom Savezne vlade. Prema najsvježijem istraživanju, čak četiri od pet osoba nisu zadovoljni radom vlade. Međutim, ukoliko pogledamo rezultate ovih anketa od novembra 2005. godine kada je Angela Merkel prvi put izabrana za kancelarku, onda možemo primijetiti tri stvari. Prvo, da su građani u nekoliko navrata znali biti i nezadovoljniji no sada. Drugo, da je među građanima Njemačke najčešće više onih koji su nezadovoljni radom vlade. I treće, da su vlade Angele Merkel, najčešće negdje oko pola mandata dostizale maksimum nezadovoljstva, i onda se popravljali. Na tom trendu, Merkel je tri puta i obnovila svoju poziciju kancelarke", navodi na početku razgovora Ćerimagić.

Rasprave između predstavnika SPD-a, FDP-a i Zelenih prenijele su se i u 2023. godinu, a čini se kako su pitanja koja izazivaju najveći sukob zapravo tzv. Zakon o grijanju i usvajanje budžeta za 2024. godinu za što je zadužen upravo ministar finansija Christian Lindner.

Ministar finansija Christian Lindner najavljuje brojne rezove na saveznom nivou (Foto: EPA-EFE)
Ministar finansija Christian Lindner najavljuje brojne rezove na saveznom nivou (Foto: EPA-EFE)

Ministar finansija procijenio je kako će se u budžetu stvoriti finansijski jaz od 20 milijardi eura te je procijenio kako će sva ministarstva morati napraviti rezove kako bi se ispunila "finansijska rupa".

"Kao ministar finansija vratio sam se na dužničku kočnicu. S obzirom na porast kamatnih stopa ovo je diktat ekonomskog zdravog razuma. Tokom 2021. godine imali smo teret kamata od četiri milijarde eura, a 2023. godine platit ćemo 40 milijardi eura. Nažalost, dobrih 10 godina sa nultim i negativnim kamatnim stopama nije iskorišteno", rekao je Lindner u aprilu.

Pored problema budžeta, ono o čemu se mnogo priča jeste i Zakon o grijanju koji je na neki način u sukob ponovo doveo liberale i zelene.

"Na površini, da, pitanje zakona o grijanju se čini važnim. Skoro polovica građana nije zadovoljna prevashodno restriktivnošću tog zakona, kojim se manje-više od građana traži da, ukoliko ugrađuju novi sistem za grijanje, da se onda što više griju kroz, za okoliš prihvatljivije energente. Ako se vratimo na primjer zakona o grijanju, čak 75 procenata građana vjeruje kako je svakoj od tri vladajuće stranke bitnije da izađu kao pobjednici nego da dogovore bolja rješenja. Takav utisak, ako se ne rasprši, imat će političke posljedice. Mislim da je zbog toga glavni izazov za vladu, ukoliko želi da preokrene trend jačanja nezadovoljstva među građanima, pronaći bolji način za funkcionisanje, donošenje odluka i komuniciranje koalicije. Ovdje se ipak radi o jedinoj vladajućoj koaliciji od ujedinjenja Njemačke, a u kojoj sjede tri stranke, i to ideološki i politikama prilično različite" mišljenja je Ćerimagić.

Također, ističe kako je ovo samo jedno u nizu pitanja u posljednjih 18 mjeseci koje prati ustaljeni scenarij.

"Vladajuće stranke krenu od nekog okvirnog internog dogovora. Onda u toku pripreme i pregovora oko finalnih rješenja, u medije dospijevaju informacije o detaljima, koji onda pokrenu lavinu reakcija. To dovede do toga da se vladajuće stranke podijele, tako što svaka od njih koketira sa svojim ideološkim osnovama i glasačima. Opozicija to vješto koristi, ukazujući na šta je loše u nacrtima rješenja i generalni nedostatak vizije. Na kraju, vladajući u nekim maratonskim razgovorima, najčešće postignu neki kompromis, ali šteta za ugled vlade biva već napravljena", naglašava Ćerimagić u razgovoru.

Olaf Scholz na meti brojnih kritika u Njemačkoj (Foto: EPA-EFE)
Olaf Scholz na meti brojnih kritika u Njemačkoj (Foto: EPA-EFE)

Iako su stranke u ovom periodu uradile brojne dobre stvari, Ćerimagić ističe kako razlike dođu do izražaja čim se fokus stavi na jednu temu.

"Ukoliko pogledate širu sliku, svaka od njih je od dolaska na vlast uspjela 'da osvoji' za svoju bazu i ideologiju neka važna pitanja i rješenja. Socijaldemokrati su tako, naprimjer, proveli reformu socijalne zaštite, Zeleni njima važne mjere ekonomske tranzicije i zaštite okoliša, a Liberali su progurali promjenu uslova za privlačenje strane radne snage. Međutim, čim fokus javnosti ode sa šire slike na jednu temu, bilo zakon o grijanju ili državljanstvu, kreću podjele", ističe.

Ukoliko se situacija uporedi sa ranijim sastavima vlade za vrijeme Angele Merkel, onda se na neki način dolazi do paradoksa.

"Paradoks je da se uoči izbora 2021. godine u njemačkoj javnosti stvarao utisak želje za promjenama. Tada je bilo rašireno uvjerenje da je vrijeme da se raskrsti sa statusom quo, koji je po mnogim vodio vladavinu Angele Merkel. Mnogi su zazivali reforme i sanjali žustrije javne rasprave o politikama. Sada kada su tako nešto i dobili, čak i oni koji su zazivali nešto tako, nisu zadovoljni", rekao je Ćerimagić.

Uspavani Olaf Scholz

U situaciji kada "semafor" koalicija sve češće ulazi u jednosmjernu ulicu i kada njemačka, ali i svjetska javnost svjedoči učestalim raspravama među ministrima, pogledi su svakako usmjereni prema jednoj osobi - njemačkom kancelaru Olafu Scholzu.

Još od imenovanja na funkciju kancelara Scholz je definiran kao osoba koja može pomiriti stavove liberala i zelenih oko brojnih pitanja. Međutim, kako vrijeme odmiče, njemački mediji sve češće Scholza opisuju kao čovjeka koji ne rješava probleme već sa distance pokušava posmatrati stvari.

"Kancelar Olaf Scholz više ne bi trebao samo gledati, on mora konačno osigurati da ova vlada također počne i vladati", navodi se u jednoj od analizi ZDF-a.

Scholz pod sve većim pritiskom (Foto: EPA-EFE)
Scholz pod sve većim pritiskom (Foto: EPA-EFE)

"U ovakvoj situaciji mnogi očekuju od kancelara Olafa Scholza, da iza zatvorenih vrata i u javnosti, krene voditi političke procese. Mnogi ga vide kao osobu koja tek promatra rad vlade, uz povremene intervencije. Mnogi traže da on dokaže da je taj koji može držati stvari pod kontrolom. To traži i javnost, ali i njegova stranka koja se pribojava rezultata pokrajinskih izbora koji slijede. U isto vrijeme očekivanja od njemačke privreda, kao motora ekonomije EU i Europe, su velika, od potrebe da bude inovativnija do potrebe da se uhvati u koštac sa digitalizacijom, zelenom transformacijom i skraćivanju lanaca proizvodnje. To sve zahtjeva reforme, a reforme traže saglasnost političke većine", pojašnjava Ćerimagić.

Kada se govori o Olafu Scholzu, pored problema na unutrašnjem planu njegova uloga na vanjskopolitičkoj sceni također izaziva spor unutar koalicije.

Naime, za razliku od šefice diplomatije i zvaničnice Zelenih Annalene Baerbock koja ne gleda blagonaklono prema Istoku, a naročito ne prema Kini, kancelaru Olafu Scholzu često se spočitava upravo bliskost Pekingu. Krajem 2022. godine, Scholz je otputovao u posjetu Pekingu zbog čega je dobio kritike Baerbock.

Baerbock i Scholz imaju različita viđenja vanjske politike (Foto: EPA-EFE)
Baerbock i Scholz imaju različita viđenja vanjske politike (Foto: EPA-EFE)

"Mi kao savezna vlada trebamo napisati novu strategiju prema Kini jer se kineski politički sistem uveliko promijenio. Zbog toga se i naša politika mora promijeniti", rekla je Baerbock.

Kancelar Scholz dodatno je zakomplikovao situaciju kada je u oktobru 2022. godine odobrio sporazum koji je omogućio kineskom brodarskom gigantu Cosco da preuzme 24,99 posto dionica u luci Hamburg. Nakon nekoliko mjeseci rasprave, vlada je sredinom maja saopćila kako će nastaviti sa planom prodaje dijelova lučkog terminala u Hamburgu kineskoj državnoj kompaniji.

Iako će se proces kupovine nastaviti, koalicija je i na ovom pitanju pokazala nejedinstvo, a sa ovim potezom Scholz vjerovatno nije uspio doprinijeti pomirenju stavova.

"Situacija u svijetu i Europi, od Ukrajine do odnosa sa Kinom, traži stabilniju i predvidljiviju Njemačku, ali u isto vrijeme, svijet i Europa očekuju i Njemačku koja će biti sposobna prilagoditi se i promijeniti se. Pronaći balans u takvoj situaciji bilo bi teško svakoj vladi. Ti vanjskopolitički izazovi su povezani i sa onim unutrašnjim, od invazije na Ukrajinu i migracija koje su rezultirale iz tog i drugih sukoba, do odnosa sa Kinom, 'pojedu' jako puno kancelarovog vremena i energije. Naročito jer njegova ministrica vanjskih poslova, Annalena Baerbock, ima drugačiji i mnogo proaktivniji pristup. Naprimjer, po pitanju odnosa sa Kinom i pokušaja prevencije kineske invazije na Tajvan", navodi Ćerimagić u razgovoru.

Kada je riječ o budućnosti njemačke "semafor" koalicije, analitičar smatra kako razlike teško da mogu nestati.

"Dok Baerbock gleda na stvari vanjskopolitički, Scholz uzima u obzir i ekonomske interese. Te i sve druge razlike u ovoj koaliciji neće nestati, pitanje je samo da li će vladajuća koalicija naći način kako istim ovladati, i u javnosti ostaviti drugačiji utisak od ovog sada", poručuje.

Svi problemi koji trenutno opterećavaju koaliciju, doprinose i jačanju opozicionih partija, a naročito desnice koju predvodi AfD. Nezadovoljstvo radom "semafora", niz neslaganja, doprinosi i jačanju drugih narativa što svakako najviše koriste desničari.

Ispitivanje javnog mnijenja u Njemačkoj (Foto: Deutsche Welle)
Ispitivanje javnog mnijenja u Njemačkoj (Foto: Deutsche Welle)

"Rejting AfD-a porastao je za još dva posto od maja i da se izbori održe sada osvojili bi 18 posto glasova u cijeloj zemlji te bi se izjednačili sa SPD-om Olafa Scholza", piše Deutsche Welle.

Pored rasta desnice koji nikako ne ide u prilog vladajućoj koaliciji, neslaganja bi mogla doprinijeti i rezultatima na regionalnim izborima. Naime, u septembru 2023. godine u Njemačkoj će se održati izbori u Bremenu, Hessenu te Bavarskoj što će svakako predstavljati dodatni izazov za SPD, liberale i stranku Zelenih.

"Ako u tome ne uspije adresirati, onda zaista postoji realna mogućnost da, kao i u slučaju vlade Gerharda Schrödera 2005. godine, nezadovoljstvo ostane na istom nivou do kraja mandata, i da na izborima građani zatraže promjenu. Međutim, da li će se to i dogoditi još uvijek je izuzetno rano kazati", zaključuje u razgovoru za Klix.ba analitičar Adi Ćerimagić.

17